"Uspostava Europske unije, uvođenje eura i poslovanje ECB-a nailazili su na brojne prepreke i suočavali se s brojnim kritikama. Pokazalo se ipak da su to bili dobri projekti a pitanja bi danas valjalo postavljati onima koji su u njih sumnjali", kazao je Draghi prilikom dodjele počasnog doktorata na Katoličkom sveučilištu u Milanu.
Draghijev mandat na čelu Europske središnje banke završava krajem mjeseca a naslijedit će ga Christine Lagarde, dosadašnja izvršna direktorica Međunarodnog monearnog fonda (MMF).
U razdoblju od 2015. do 2018. ECB-ove su mjere po njegovim riječima povećale rast BDP-a eurozone za 2,6 postotnih bodova a stopu inflacije za 1,3 postotna boda.
"Najmanje petina ukupnog utjecaja na rast u najboljoj godini, 2017., može se pripisati negativnim kamatnim stopama a većina preostalog udjela otpada na kupovinu vrijednosnica", istaknuo je Draghi.
Ujedno je poručio vladama eurozone da vode aktivniju proračunsku politiku kako bi olakšali posao ECB-u.
"Aktivnija proračunska politika u eurozoni omogućila bi nama (u ECB-u) da brže prilagođavamo svoje mjere", dodao je.
Osvrnuo se i za rezultate izbora za Europski parlament.
"Za razvoj monetarne unije važno je da njezini građani vjeruju u zajednicu ali i da je propituju, umjesto da gledaju svijet kroz lokalnu perspektivu", istaknuo je. Upravo to se po njemu dogodilo na izborima za EP, možda prvima za koje se kampanja vodila uglavnom oko europskih pitanja.
Čak su i oni koji su željeli zakočiti proces europske integracije nastojali postići svoj cilj propitivanjem institucija EU-a a ne osporavanjem njihovog legitimiteta, pojasnio je.
"Zato samo optimist kada je u pitanju budućnost Europe", zaključio je, dodajući da "euro nikada nije bio popularniji a i potpora EU na najvišoj je razini u postkriznom razdoblju".