Viši stručni suradnik u Odsjeku za poljoprivredu i prehrambenu industriju Ernest Nad rekao je kako je ova pčelarska godina bila iznimno loša i može se smatrati podbačajem, što ponajprije pokazuju proizvodni rezultati koji su gotovo prepolovljeni u odnosu prema proteklim godinama, a smanjen je i broj pčelara i broj košnica.
Upozorio je kako česti klimatski poremećaji posljednjih godina negativno djeluju na pčele, a bilo je i slučajeva velikog pomora pčela u košnicama pa je, po nekim neslužbenim procjenama, proizvodnja meda pala oko 50 posto.
Iako je pčelarstvo prije sedam-osam godina bila pozitivna gospodarska grana kad je riječ o izvozu, Nad je istaknuo kako se posljednjih nekoliko godina i tu pojavljuju negativni trendovi.
"Prema podatcima HGK, u prvih pet mjeseci 2019. godine uvezene su 362 tone meda, vrijedne gotovo dva milijuna eura, a izvezeno je svega 135 tona u vrijednosti 730 tisuća eura", istaknuo je.
Izvijestio je kako je Ministarsvo poljoprivrede, u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom te pčelarskim udrugama, već napravilo projekciju do 2022. godine i uložit će 3,2 milijuna eura, milijun više nego dosad, za oporavak pčelarske proizvodnje, nabavu košnica te bolju prevenciju bolesti u pčelarstvu.
Na ovogodišnje ocjenjivanje meda stiglo je 67 uzoraka meda, prošle godine ih je bilo 85, a prije nekoliko godina stizalo je više od 100 ili 120 uzoraka, pa u osječkoj Komori smatraju kako su se negativni trendovi u proizvodnji meda odrazili i na ocjenjivanje.
Nad je istaknuo da ozbiljno razmišljaju o prerastanju te manifestacije u međunarodnu kako bi putem agroklastera aplicirali za financijska sredstva iz EU fondova i tako dodatno osnažiti izlazak naših pčelara na strana tržišta, ponajprije susjednih država, te kako bi brendirali panonski med, što bi bio snažan pomak za pčelare.
Najavio je kako će se 5. listopada u osječkoj Županijskoj komori u sklopu Dana meda u Hrvatskoj proglasiti rezultati i dodijeliti priznanja.