Portugal je, zajedno s još jedanaest zemalja članica EU-a, euro kao obračunsku jedinicu uveo 1. siječnja 1999. godine, a tri godine kasnije, puštanjem novčanica i kovanica u optjecaj, euro je u Portugalu i još jedanaest članica uveden kao gotovinsko sredstvo plaćanja.
Kako je kazao portugalski guverner u predavanju, kojem je nazočio i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, Portugal je iskoristio prednosti svojeg članstva u eurozoni, a za vrijeme globalne financijske krize, koja je počela 2008. godine, toj zemlji je bilo u značajnoj mjeri dostupnije financiranje, i u smislu iznosa i povoljnijih uvjeta, nego zemljama koje nisu bile članice, pa se Portugal na taj način i lakše vratio na put gospodarskog rasta.
Ukupno gledajući, Da Silva Costa portugalsko iskustvo s uvođenjem eura vidi kao vrlo pozitivno, te kaže da ono predstavlja jednu od ključnih reformi.
"Euro je promovirao pomak prema režimu koji karakteriziraju niže i manje nepredvidljive kamatne stope, kao i stope inflacije, a doveo je i do važnih strukturnih promjena u portugalskoj ekonomiji", rekao je.
Portugalska središnja banka procjenjuje da je u prvom kvartalu 2002. godine konverzija domaće valute u euro imala ukupan efekt na rast potrošačkih cijena od oko 0,2 postotna boda, te na cijene usluga za oko 0,5 postotna boda.
S druge strane, kaže da je euro poslovnom sektoru i kućanstvima donio niz opipljivih prednosti, kao što su niži transakcijski troškovi, transparentnija i konkurentnija tržišta uz porast trgovine, veću sigurnost u štednji kao i odlukama o ulaganjima, jednostavniju kupnju i putovanje širom Europe, kao i lakši pristup drugim tržištima, uz nove poslovne prilike. Euro također i eliminira neizvjesnosti vezane oko fluktuacije tečaja, no u isto vrijeme eliminira mogućnost korištenja instrumenta tečaja za rješavanje problema konkurentnosti.
Ocjenjuje da je stvaranje zajedničke europske valute povijesni događaj za europsku intergraciju, no kako još predstoji posla, pri čemu kaže da Ekonomska i monetarna unija (EMU) još ima značajne nedostatke te kako je u nekim aspektima, kao što su bankovna unija i unija tržišta kapitala, nedovršena.
Zemlje članice zajedno trebaju okončati taj put započet 1999. godine, a ulazak Hrvatske u eurozonu bio bi dobrodošao u tom kolektivnom nastojanju, smatra Da Silva Costa.
Guverner HNB-a Boris Vujčić podsjetio je da je Hrvatska prije ljetnog odmora uputila pismo namjere za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II), dobila zeleno svijetlo te se složila oko stvari koje treba učiniti do sredine iduće godine. Ako sve prođe po planu, Hrvatska bi iduće godine i trebala ući u taj mehanizam, u kojem mora provesti najmanje dvije godine, rekao je.
Vujčić je istaknuo da je Portugal, kao mala i otvorena ekonomija, time i slična Hrvatskoj, profitirao od ulaska u eurozonu, gdje je bio i u trenutku početka globalne krize, a da je bio izvan nje, prošao bi lošije.
"Smatram da je to važna poruka", kazao je Vujčić, koji se slaže s portugalskim guvernerom da ne treba kriviti zajedničku valutu za probleme u koje su pojedine zemlje došle.
HNB ostaje pri procjeni rasta u ovoj godini od tri posto
S obzirom na sve češće spominjanu recesiju koja prijeti Italiji i Njemačkoj, na novinarski upit prijeti li ona i Hrvatskoj, Vujčić je kazao da se trenutno u Italiji i Njemačkoj bilježi usporavanje rasta, što za Hrvatsku predstavlja problem jer su nam te dvije zemlje glavni vanjskotrgovinski partneri.
HNB zasada zadržava svoju procjenu rasta hrvatskog BDP-a od oko tri posto, no ako vanjskotrgovinski partneri značajnije uspore, to će se osjetiti i u Hrvatskoj, rekao je guverner središnje banke.
Upitan oko odluke Vrhovnog suda u "slučaju franak", kao i nekih procjena da bi banke u slučaju gubitka tih tužbi mogle platiti i do 15 milijardi kuna odštete, Vujčić je kazao da je to vrlo teško sada ocjenjivati.
Napominje da je riječ o odluci koja je potvrdila raniju odluku Visokog trgovačkog suda, a kako će financijski efekt ovisiti od toga koliko će ljudi tužiti banke, zatim kakve će odluke sudovi zauzimati, kao i primjeni "nekih horizontalnih pravnih stvari" na sve te slučajeve.
"U svakom slučaju, banke imaju obvezu da po pojedinačnim tužbama vrše rezervacije, sukladno odluci, i ostaje vremenu da pokaže koliki taj efekt može biti. Bilo bi u ovom trenutku neozbiljno govoriti o bilo kakvim ciframa", rekao je Vujčić.
Na pitanje novinara oko rasta gotovinskih kredita, Vujčić kaže kako je rast usporio jer su se banke počele prilagođavati preporukama HNB-a. Središnja banka nastavit će pratiti što će se s rastom gotovinskih kredita događati u budućnosti te da po potrebi reagirati, poručio je.