U sedmoj godini održavanja, od 8. do 14. rujna u Zagrebu, te 9. i 10. rujna u Splitu, FSK donosi bogat program s više od stotinu inozemnih i domaćih gostiju koji će u nedjelju u Hrvatskom glazbenom zavodu (HGZ) u Zagrebu otvoriti gostovanje nagrađivanog španjolskog pisca Fernanda Aramburua te koncert Damira Kukuruzovića.
"Sedma je godina festivala i vidi se da publika postoji, da nekakvog općeg interesa za knjigu ipak ima, i u tom smislu moramo biti jako pozitivni", rekao je Serdarević u razgovoru za Hinu.
Festival je 2013. pokrenula Serdarevićeva izdavačka kuća Fraktura kako bi se kroz predstavljanja novih knjiga i razgovore s autorima o njihovim djelima ali i o širim temama književnosti, društva i politike, Zagreb promovirao u jedno od središta svjetske književnosti i mjesto okupljanja domaće i inozemne književne elite, ali isto tako i u središnje mjesto susreta knjige s publikom.
Festival se tijekom godina koncepcijski mijenjao, u međuvremenu se proširio i na Split, obuhvaćajući sve širu lepezu događanja, pa tako središnji književni program tribina Razotkrivanje, Pisac i njegov čitatelj te Dvostruki portret, prate večeri poezije u suradnji s Hrvatskim PEN centrom, Književne matineje za učenike srednjih škola, filmski program, izložbe, te program okruglih stolova i predavanja, kao i novinarske radionice, sve uokvireno atraktivnim glazbenim događanjima.
"Formule se stalno moraju mijenjati, stalno se moraju uvoditi inovacije, moramo kontinuirano pratiti i želje publike i neke naše ideje, ali uzimajući pritom u obzir i ono što je i autorima zanimljivo", rekao je Serdarević.
"Jezgra festivala je uvijek ista – prije svega se fokusiramo na kvalitetu s jedne strane, dok s druge, nastojimo u Hrvatsku dovesti ponajbolje svjetske autore, pri čemu nam je najvažnije da je u fokusu autor, da on govori, da publika ima priliku čuti živog autora kako sam, uz moderaciju ponajboljih domaćih novinara, urednika i književnih kritičara, govori o svojem djelu", dodao je.
Najveća je novost ove godine to što se festival zbog zatvaranja Kina Europe preselio ulicu dalje, u HGZ, u čijoj će se Velikoj i Maloj dvorani odvijati najveći dio festivalskih događanja. Programi se odvijaju i u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), galerijama Josip Račić i Šira, Kulturno informativnom centru (KIC), pa i paviljonu u Botaničkom vrtu, a kao još jednu posebnost Serdarević je najavio otvaranje Atelijera Meštrović za festivalska književna događanja. U Splitu, program se odvija u Gradskoj knjižnici Marka Marulića.
Gostovanje Jorgea Bucaya već rasprodano
Ove godine u fokusu je festivala španjolska književnost, a otvorit će ga u nedjelju 8. rujna jedan od najznačajnijih suvremenih španjolskih autora Fernando Aramburu.
"Riječ je o piscu koji je svojim romanom 'Patria' uspio pomaknuti granice pripovijedanja. Roman je preveden na 30 jezika, a Španjolskoj je prodan u više od milijun primjeraka. Dakle, govorimo o ozbiljnoj knjizi koja govori o Baskiji, ali to je i knjiga koja, više nego bilo koja druga, govori o nama samima", rekao je Serdarević. U povodu autorova gostovanja, Fraktura je objavila "Patriu" u prijevodu Željke Somun.
Od autora španjolskoga govornog područja, Serdarević posebno izdvaja i "miljenika zagrebačke publike", Argentinca Jorgea Bucaya za čije su predavanje "Priče koje su me naučile tko sam" karte već rasprodane. U Zagreb, kao jednu od prvih postaja svjetske turneje nakon objave treće knjige kojom nastavlja slavni serijal Millenium Stiega Larssona, dolazi i David Lagercrantz. Knjigu "Djevojka koja je morala umrijeti" također je objavila Fraktura (prijevod Sandra Ljubas).
Među ključnim gostima festivala Serdarević je naveo i Paula Beattyja, "prvog američkog dobitnika Man Bookera koji se u svojem nagrađenom romanu 'Prodana duša' neumoljivom satiričkom oštricom obrušava na današnju Ameriku"; "jednu od najvažnijih svjetskih autorica u stalnom užem krugu za Nobelovu nagradu", rusku spisateljicu Ljudmilu Ulicku, te Francuskinju Leilu Slimani, "mladu zvijezdu svjetske književnosti, dobitnicu Goncourta", čiji razgovor s Mimom Simić u subotu 14. rujna zatvara festival.
Ukupno je više od stotinu gostiju ovogodišnjeg festivalskog izdanja, a uz brojne inozemne autore s publikom će se družiti i domaći, među kojima Julijana Adamović, Jurica Pavičić, Marina Vujičić, Tomica Bjasić, Zvonko Maković, Olja Savičević Ivančević, Nebojša Lujanović, Luiza Bouharaoua, Dinko Kreho, te Marija Dejanović. U splitskom dijelu programa, gostovat će Ivana Šojat i Darko Cvijetić, a predstavit će se i splitske autorice nove generacije Aleksandra Kardum, Tanja Mravak i Nada Topić. Od autora iz regije u Zagreb, među ostalima, dolaze Srđan Valjarević iz Srbije i Mojca Kumerdej iz Slovenije.
Večeras se otvara izložba po književnim motivima
Tradicionalan dio festivalskog programa su i izložbe likovnih umjetnika. U Studiju Moderne galerije "Josip Račić" večeras se otvara tradicionalna izložba po književnim motivima, na kojoj će dvadesetak hrvatskih likovnih umjetnika pod kustoskim vodstvom Tomislava Buntaka izložiti slike, crteže i kolaže inspirirane djelima književnika. Izložba je otvorena do 15. rujna.
U Galeriji Šira bit će izloženi radovi studenata Akademije likovnih umjetnosti za plakat FSK-a; u suradnji s Hrvatskim PEN-om i ove se godine odvija bogat pjesnički program, dok filmski program obuhvaća projekcije poljskih filmova "Vještina ljubavi" (r. Maria Sadowska) i "Oproštaj od jeseni" (Mariusz Trelińśki) u KIC-u, francuski "Corniche Kennedy" (Dominique Cabrera) u MSU-u, te reviju nagrađenih radova sa Zebra Poetry Film Festivala u Berlinu.
Održat će se i nekoliko okruglih stolova, među kojima "Svijet bez zidova" u povodu 30. godišnjice pada Berlinskog zida, te "Uloga katedrala danas i sutra", u povodu požara na katedrali Notre-Dame u Parizu. Najavljen je i razgovor s njemačkim filozofom Wolframom Eilenbergerom, autorom jedne od najprodavanijih knjiga o filozofiji "Doba čarobnjaka", te predavanje o poljskom književniku Stanisławu Ignacyju Witkiewiczu o 80. godišnjici njegove smrti, kao i izlaganje Alessandra Vezzosija, najvećeg stručnjaka za Leonarda da Vincija u povodu obilježavanja 500 godina njegove smrti.
Kao posebnu poslasticu Serdarević izdvaja scensku rekonstrukciju "jednog od najvažnijih predavanja Miroslava Krleže", održanog 1930. u zgradi HGZ-a, na temelju kojega je nastala slavna knjiga polemika "Moj obračun s njima" (1932.). Krležu je došlo slušati 800 Zagrepčana no već je sljedeće predavanje zabranjeno. "Treće" predavanje, prema zapisima iz Krležine ostavštine, priređuje krležolog Vlaho Bogišić, Krležu će uz glazbenu pratnju Mateja Meštrovića igrati Ozren Grabarić, a režiju potpisuje Aida Bukvić.
Sva će događanja biti simultano prevođena. Ulaz na većinu događaja bit će besplatan, dok će se večernji programi u velikoj dvorani HGZ-a naplaćivati, a svaka ulaznica bit će vaučer za popust u Festivalskoj knjižari.
Pokrovitelji festivala su Ministarstvo kulture RH, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, Program Kreativna Europa Europske komisije, Gradska skupština grada Zagreba, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Austrijski kulturni forum Zagreb, Goethe-Institut Kroatien, Francuski institut u Hrvatskoj, te mnogi drugi.
"Uz vrhunske inozemne autore, istaknuta imena iz regije i doista poznata imena domaće književnosti, mislim da imamo odličan program koji vrijedi doći poslušati, i u Splitu i u Zagrebu. Svatko tko voli književnost, umjetnost, film, tu će pronaći ponešto za sebe", poručio je Serdarević.