Nakon Španjolske slijede također mediteranske zemlje Francuska (838 umrlih), Italija (843) i Malta (882).
„Najniža stopa smrtnosti je u mediteranskim zemljama i to ne samo zbog prehrane bogate povrćem i ribom, nego i zbog načina života“, kaže Manuel Anguita, predsjednik Španjolskog udruženja kardiologa.
„Jako držimo do društvenog života i zato više izlazimo van, pa se krećemo više od ljudi u nordijskim zemljama koje nas nadmašuju u BDP-u po stanovniku“, dodaje.
BDP je mjera životnog standarda kojom se izračunava broj proizvedenih roba i usluga u nekoj zemlji u godinu dana.
Hrvatska, iako mediteranska zemlja, nije među ranije navedenim državama na posljednjoj listi Eurostata. Ona sa 1.336 umrlih na 100.000 stanovnika zauzima šesto mjesto po visini stope smrtnosti.
Veću smrtnost imaju Bugarska, koja je s 1.602 umrlih na vrhu liste 28 zemalja, a slijede Latvija, Rumunjska, Litva i Mađarska. Prosjek EU-a je 1.002 umrlih.
Najveći broj smrti, 36 posto, uzrokovano je bolestima krvožilnog sustava, 26 posto je posljedica raka a 8 posto respiratornih bolesti. Na prometne nesreće i vanjske uzroke otpada 4 posto a po isto toliko i na bolesti živčanog sustava, mentalne i bolesti probavnog sustava.
U Španjolskoj se niska stopa smrtnosti tumači i visokom očekivanom životnom dobi. Prosječni stanovnik Španjolske umre u 83. godini dok je 80,6 godina prosjek industrijski razvijenih zemalja okupljenih u organizaciji OECD-u.
Španjolska je nakon Japana s 83,9 godina, druga zemlja u svijetu po očekivanoj životnoj dobi.
„Unatoč ovakvoj privilegiranoj slici Španjolske, izazov s kojim se suočavamo jest kako smanjiti aterosklerozu, što je starenje arterija i nakupljanje loših masti i kolesterola na njihovim stijenkama“, kaže Anguita. Podsjeća da 50 posto stanovnika Španjolske ima previsoku razinu štetnog kolesterola zbog loše prehrane, nedostatka vježbanja, a u nekim slučajevima i genetike.
Od 1970. do 2015. godine životna dob stanovnika u toj zemlji porasla je sa 70 na više od 80 godina. Čak 99,8 posto Španjolaca ima pristup javnom zdravstvenom osiguranju dok je prosjek OECD-a 97,9 posto, podatak je novina El Paísa.
No tijekom nedavne gospodarske krize te uvođenja vladinih mjera štednje u cilju smanjenja proračunskog deficita, Španjolska je bila u vrhu po rezanju ulaganja u zdravstvo.
Od 2009. do 2013. godine ulaganja u zdravstvo bila su porasla 0,6 posto dok je u prethodnim godinama bio zabilježen porast od 3,4 posto. Godine 2016. ulaganja u zdravstvo iznosila su 2.800 eura po stanovniku na godinu, što je oko 700 eura manje od prosjeka OECD-a.