U Crnopački sustav koji je u trenutku spoja iznosio 41.299 metara, spojili su jamu Kita Gaćešina koja je duga 37.885 metara i jamu Oaza dugu oko 3414 metara, no ti podaci se stalno povećavaju jer su istraživanja u toku, ističu speleolozi koji su priopćili Hini otkriće.
Spajanje jama u Crnopački sustav veliki je san hrvatskih speleologa, a prema njihovim procjenama, ovo je tek manji dio ukupne duljine svih jama koje se nalaze na Crnopcu, a koje speleolozi očekuju da će jednoga dana spojiti u jedinstven sustav.
Crnopac se nalazi na jugoistočnom dijelu Velebita u zaštićenom području kojim upravlja Javna ustanova Park prirode Velebit. To se velebitsko bilo nalazi između Gračačkog polja na sjeveru i rijeka Zrmanje i Krupe na jugu. Voda koja je kroz njega otjecala stvorila je mnoštvo podzemnih kanala koji su potom kroz geološku prošlost urušavani ili zatvarani sedimentima, unutar kojih sada speleolozi nastoje pronaći prolaze.
Sva istraživanja Crnopca, ali i većine drugih područja u Hrvatskoj, speleolozi obavljaju potpuno volonterski, premda se radi o najsloženijim i najopasnijim aktivnostima.
Novom duljinom sustav se nalazi na 92. mjestu na popisu najduljih speleoloških objekata u svijetu, a i dubina mu je povećana na 797 m tako da je to danas i peta jama po dubini u Hrvatskoj. Inače, najdublja jama u Hrvatskoj, Lukina jama – Trojama na Velebitu, duboka je 1431 metra.
Najdulja jama u svijetu je Mamutska pećina s 652 km, a najdublja jama Verjovka u Abhaziji u Gruziji sa 2212 metra dubine. Na istoj planini kao i Verojvka, Arabiki, nalazi se i druga najdublja jama na svijetu, Krubera-Voronja, samo 15 metara plića od Verevkine, a u Gruziji se nalaze sve četiri najdublje jame na svijetu.