Hrvatska žali zbog izostanka potpore za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom

Ministri vanjskih i europskih poslova zemalja članica odgodili su u utorak na sastanku u Luxembourgu odluku o eventualnom početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom za listopad ove godine i to bez jasnih naznaka da će i tada donijeti pozitivnu odluku.
"Stajalište Hrvatske nije su promijenilo. Mi smo željeli i prije godinu na sastanku Vijeća za opće poslove, kada je najveći dio država članica zagovarao da se da rok od godinu dana i da se ovoga lipnja započnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ako udovolje postavljenim zahtjevima. Međutim, iz određenih razloga bilo je država članica koje nisu mogle pristati na takav tekst pa smo se dogovorili da ćemo to ponovno razmatrati na ovom sastanku Vijeća za opće poslove. Nažalost, nismo daleko odmakli, sada se broj država koje imaju određene zadrške čak i povećao", izjavila je  ministrica Pejčinović Burić, koja sudjeluje na sastanku Vijeća za opće poslove u Luxembourgu.
 "Mi smo se zalagali da se ti pregovori otvore i s Albanijom i sa Sjevernom Makedonijom jer mislimo da je svaka od tih država napravila takav iskorak da to treba honorirati na pravi način", dodala je ministrica.
Sjeverna Makedonija je postigla sporazum s Grčkom o promjeni imena zemlje, zbog čega je godinama bila blokirana, a Albanija je provela provjeru pravosudnih dužnosnika, što je bilo postavljeno kao uvjet.
Hrvatska je u skupini 13 zemalja članica, u kojoj su još Češka, Estonija, Bugarska, Mađarska, Latvija, Litva, Austrija, Poljska, Malta, Italija, Slovačka i Slovenija, koje su uputile zajednički poziv da se otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Početku pregovora naročito se suprotstavljaju Francuska i Nizozemska. Nizozemski parlament je prošli tjedan izglasao rezoluciju protiv početka pregovora s Albanijom zbog nedovoljne borbe protiv korupcije.
U Njemačkoj tvrde da je razlog za odgodu to što je Komisija objavila izvješća o napretku zemalja kandidata tek nakon izbora za Europski parlament pa tako Bundestag, njemački parlament, nije imao dovoljno vremena da se o tome očituje. Bundestag će o tome raspravljati krajem rujna. Međutim, posve je jasno da je Komisiji bilo sugerirano da se objavom tih izvješća pričeka kako proširenje, vrlo nepopularno u pojedinim članicama, ne bi postalo predizbornom temom. 
U Bruxellesu se već godinama među diplomatima može čuti fraza o proširenju koja glasi: "Mi (države članice) se pretvaramo da želimo primiti nove članice, a oni (zemlje kandidati) se pretvaraju da su voljni provesti potrebno reforme".
Sada izgleda da ne postoji potreba ni za pretjeranim pretvaranjem. Bilo kakav dogovor o pitanjima proširenja traži konsenzus svih zemalja članica jer se sve odluke moraju donijeti jednoglasno.
Ministrica je rekla da je jedina na sastanku govorila o europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.
"Vjerujemo da je iznimno važno da se u europskim institucijama osvješćuje europska perspektiva BiH jer mislimo da je iznimno važno da se to ne izgubi iz vida. Pred BiH je još puno posla, ali bitno je svaki put ponavljati da je to država koja ima europsku perspektivu i da je europski put najbolji za BiH u smislu stabilizacije i prosperiteta kako te zemlje, tako i u cijeloj regiji", rekla je Pejčinović Burić.