Komisija je objavila svoje ocjene nacrta planova država članica za provedbu ciljeva energetske unije EU-a, a posebno dogovorenih energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za 2030.
Europska unija prvo je veliko gospodarstvo koje je svoje obveze na temelju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama prenijelo u obvezujuće zakonodavstvo, a ovo je prvi put da su države članice pripremile nacrte integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova.
Međutim, u tim planovima nisu postavljeni dovoljno visoki ciljevi za uvođenje obnovljivih izvora energije i povećavanje energetske učinkovitosti.
Sve zemlje članice bile su dužne do kraja prošle godine dostaviti svoje prve nacrte integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje 2021.–2030., kako bi Komisija imala vremena za njihovu temeljitu ocjenu.
Nakon ovih preporuka, članice moraju do kraja 2019. dostaviti konačne nacionalne energetske i klimatske planove za razdoblje od 2021. do 2030.
Komisija između ostaloga preporučuje Hrvatskoj da "detaljnim i brojčano iskazanim politikama i mjerama" podrži svoju "hvalevrijednu ambiciju od 36,4 posto udjela energije iz obnovljivih izvora", da poveća ambicije u sektoru grijanja i hlađenja te one u pogledu smanjenja konačne i primarne potrošnje energije.
Zacrtani cilj na razini EU-a je 32 posto udjela obnovljih izvora do 2030. godine.
Također se preporučuju mjere za jačanje konkurentnosti veleprodajnih i maloprodajnih tržišta, poticanjem tržišnog natjecanja unutar zemlje i uklanjanjem prepreka za prekograničnu trgovinu energijom.
Čelnici EU-a na svom summitu u četvrtak i petak u Bruxellesu raspravljat će o dekarbonizaciji europskog gospodarstva. Komisija predlaže da se kao zajednički cilj prihvati postizanje "klimatske neutralnosti" do 2050. godine, to jest emisija stakleničkih plinova ne smjela prelaziti razinu koja se može apsorbirati.
Međutim, tu postoji otpor jer su mnoge članice zabrinute da bi tako ambiciozan cilj mogao štetiti konkurentnosti njihova gospodarstva i dovesti do gubitka radnih mjesta te se zauzimaju za ispunjavanje postojećih ciljeva za smanjenje emisije stakleničkih plinova.
U svojoj analizi nacrta nacionalnih planova, Komisija je razmotrila njihov ukupni doprinos ostvarenju ciljeva energetske unije EU-a i ciljeva za 2030. U svojem trenutačnom obliku nacrti nacionalnih energetskih i klimatskih planova nisu dovoljni, ni kad je riječ o obnovljivim izvorima energije ni kad je riječ o energetskoj učinkovitosti.
Za obnovljive izvore energije raskorak između predviđenog i potrebnog mogao bi iznositi do 1,6 posto, a za energetsku učinkovitost do 6,2 posto.