EUIPO je pratio gospodarski utjecaj krivotvorenja u 11 ključnih gospodarskih sektora u Uniji od 2012. do 2016. godine.
Istraživanjem su obuhvaćeni sektori kozmetičkih proizvoda i osobne njege, odjeće, obuće i modnih dodataka, sportske robe, igračaka i igara, nakita i satova, ručne torbe i prtljage, snimljene glazbe, žestokih pića i vina, farmaceutskih proizvoda, pesticida i pametnih telefona.
Decentralizirana agencija EU-a sa sjedištem u Alicanteu procjenjuje da se u Hrvatskoj zbog krivotvorenja i piratstva godišnje izgubi 2.5 milijardi kuna, što čini 10.7 posto prodaje u navedenih 11 sektora. Na razini EU-a gubitak prihoda u prodaji iznosi i do 451 milijarde kuna.
Gubitak po glavi stanovnika u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 600 kuna godišnje, dok je na razini EU-a taj iznos veći od 800 kuna.
Pritom se gubi gotovo četiri tisuće radnih mjesta u Hrvatskoj, a diljem EU-a i do 468.000 radnih mjesta, upozorio je izvršni direktor EUIPO-a Christian Archambeau.
"Rast i stvaranje radnih mjesta u Europi ovise o industrijskim sektorima poput 11 sektora na kojima je provedeno istraživanje. No, našim istraživanjem pokazalo se kako krivotvorenje i piratstvo mogu ugroziti radna mjesta i rast. Proveli smo ovu analizu i veći dio našeg istraživanja je u svrhu potpore tvorcima politika u pronalasku rješenja ovog problema", rekao je Archambeau.
Dodao je kako je analiza također usmjerena na potrošače u Europskoj uniji i ukazivanje na "gospodarske posljedice krivotvorenja i piratstva na široj razini".
EUIPO je uz analizu ponude krivotvorenih proizvoda i piratskih sadržaja proučavao i potražnju, odnosno spremnost građana Unije za konzumiranje proizvoda i usluga kojima se povrjeđuje pravo intelektualnog vlasništva.
Niže cijene, pristupačnost i nizak stupanj društvene stigme povezane s takvim aktivnostima glavni su poticaji potrošačima za kupnju krivotvorenih proizvoda i nezakonit pristup sadržaju koji je zaštićen autorskim pravom, navodi se u izvješću o statusu povrede prava intelektualnog vlasništva za 2019.
Najveći gubici zabilježeni u sektoru odjeće
Hrvatska godišnje najveće gubitke prihoda u prodaji bilježi u sektoru odjeće (928 milijuna kuna) i lijekova (728 milijuna kuna).
Visoke gubitke najmlađa članica EU-a bilježi još u sektoru pametnih telefona (340 milijuna kuna), kozmetike (214 milijuna kuna) te sektoru vina i žestokih pića (122 milijuna kuna).
No, u usporedbi s prvom analizom iz 2018. ažurirana analiza pokazuje da su se na razini EU-a smanjili gubici u većini sektora, osim u sektorima odjeće, obuće i modnih dodataka te kozmetičkih proizvoda i osobne njege.