Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, odala je priznanje takvim ljudima financirajući prekogranične projekte u kojima sudjeluju. U sklopu kampanje „Zajedno štitimo“, pokrenute krajem prošle godine, i dvojica Hrvata našla su se na popisu tih „lokalnih heroja“ u području zaštite Jadranskog mora.
Tonći Prodan, konzultant za pomorsku sigurnost, sudjelovao je prije godinu dana kao savjetnik sa svojim timom i tvrtkom Portus et Navem u najvećoj pomorskoj vježbi ikada održanoj u Hrvatskoj kada je riječ o zaštiti okoliša i spašavanju života.
U akvatoriju Splita je u svibnju 2018. nekoliko dana trajala vježba „Adriatic 2018“, u kojoj su sudjelovale Hrvatska, Slovenija i Crna Gora. Napravljen je scenarij sudara trajekta i tankera nakon čega bi izbio požar na brodu, izlila se nafta, tragalo za nestalima u moru, spašavalo unesrećene te suzbijalo onečišćenje mora i obale.
„Ovakve vježbe su neophodne“, napominje Prodan. „Iz realnog scenarija puno se toga nauči, pokažu stvarna snaga i mogućnosti. Uvijek je dobro uvježbavati scenarije“, dodaje.
S obzirom na poluzatvorenost Jadranskog mora izlijevanje nafte ugrozilo bi hrvatski turizam koji sudjeluje s oko 20 posto u hrvatskom BDP-u. Zbog nedovoljnih nacionalnih kapaciteta u vježbi su sudjelovale Slovenija i Crna Gora, a bio je aktiviran i specijalni brod iz talijanske luke Trst.
Europska komisija kampanjom podupire rad za opće dobro
Nakon katastrofalnih pomorskih nesreća u kojima su sudjelovali brodovi „Erika“ 1999. godine i „Prestige“ 2002. godine, a koje su prouzročile masovna onečišćenja mora istjecanjem nafte u Francuskoj i Španjolskoj, osnovana je Europska agencija za pomorsku sigurnost.
„Bez podrške EU-a teško bi izveli ovako veliku vježbu u Jadranu“, kaže Prodan. On je jedan od autora studije o potencijalnom širenju naftne mrlje. „To je potencijalno veliki problem“, upozorava.
No i bez naftne mrlje, ispod morske površine, prisutna je prijetnja ekosustavu. Sjeverni, plići dio Jadrana, ključno je područje na kojem se hrane morske kornjače. Ondje su im najveća opasnost ribari.
„Uz potporu EU-a nalazimo načine za upotrebu LED svjetala kao alata za smanjenje zaplitanja morskih kornjača u ribarske mreže“, kaže pomorski biolog Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. On je također „lokani heroj“ Europske komisije. Morske kornjače su vitalne za zdravlje mora, no ugrožene, pa EU podupire istraživače diljem kontinenta koji prate njihova kretanja te ih štite.
„Mnogi ribari razumiju da morskim kornjačama treba naša pomoć“, ističe Holcer, koordinator projekta „LIFE Euroturtles“, nakon što je sa svojom ekipom na ribarske mreže postavio LED žaruljice. U tom širem projektu sudjeluju Hrvatska, Slovenija, Italija, Grčka i Cipar.
Holcer i Prodan dvojica su od ukupno šestero Hrvata označenih „lokalnim običnim herojima“. Preostalih četvero se, u sklopu kampanje „Zajedno štitimo“, bave zaštitom nemoćnih i ugroženih osoba. Diljem Europske unije je oko 150 „heroja“ u nekoliko područja.
Europska komisija je šest mjeseci uoči nedjeljnih izbora za Europski parlament, na kojima bi euroskeptične stranke mogle ostvariti dobar rezultat, pokrenula kampanju kojom stanovnicima bloka od 28 zemalja nastoji pokazati kako u svakoj zemlji EU-a postoje ljudi čiji je rad bitan za opće dobro, a da bi taj njihov rad bio teško ostvariv bez novca iz zajedničkog proračuna i potpore iz Bruxellesa.
„EU je ta koja čini mogućim da se ti heroji okupe, da se povežu osobe iz različitih država i surađuju te označe probleme koji nadilaze nacionalne granice, bilo da je riječ o organiziranom kriminalu ili klimatskim promjenama“, navedeno je na stranici Europske komisije. „Zajedno oni čine široku mrežu ljudi odgovornih za održavanje sigurne Europe“, dodaje se ondje.