Ove subote 'Ruđer' je ponovno otvorio svoja vrata svim znatiželjnicima koje zanimaju prirodne znanosti da se na mjestu gdje se znanost živi, zaista i osobno uvjere kako takav život izgleda.
ODI ove godine slavi 15. rođendan, ta je manifestacija prvi put organizirana 2004., njezina idejna začetnica bila je pokojna IRB-ova znanstvenica dr. sc. Greta Pifat-Mrzljak, koja je svoj entuzijazam prenijela i mlađim generacijama.
Prvi put manifestacija je i svečano otvorena, a na otvorenju je ravnatelj IRB-a David M. Smith posvjedočio kako su im važni svi posjetitelji, ali da bi im bilo najdraže kada bi uspjeli maturante potaknuti da se odluče studirati prirodne znanosti.
Koordinatorica događanja dr. sc. Dunja Šamec pak vjeruje da će im u donošenju odluke sigurno pomoći bogat program interaktivnih radionica, pokusa i predavanja na 14 istraživačkih postaja i 14 predavanja diljem IRB-a.
Ove godine manifestacija se provodi u sklopu aktivnosti projekta "Techno-Past Techno-Future: European Researchers' Night (TPTF_ERN)" financirana u okviru Marie Sklodowska Curie akcije Okvirnoga programa za istraživanje i inovacije - Obzor 2020, a održava se po sloganom "ODI! Zaviri u budućnost"
Javnost treba razumijeti važnost znanosti
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak također se odazvala pozivu organizatora i sudjelovala je na svečanosti otvorenja manifestacije koja popularizira znanost što je, smatra važno jer javnost treba razumijeti važnost znanosti. Istodobno, istaknula je, to je i prinos borbi protiv pseudoznanosti koja je, nažalost, prisutna u javnosti.
Podsjetila je kako se nastoji potaknuti zanimanje mladih za studije u STEM područja znanosti, odnosno za studijske programe u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom i prirodnom području znanosti te za studijske programe kojima se stječe akademski, odnosno stručni, naziv prvostupnik informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti i informatologije. Jer, dodala je Divjak, potreba za stručnjacima iz toga područja je velika.
Ministrica je svjesna da izdvajanja za zanost u Hrvatskoj nisu dostatna, ali je i istaknula kako je ove godine izdvojeno više novca nego ikada do sada.
IRB-ova znanstvenica dr. sc. Vlatka Filipović Marijić rekla je kako taj institut posvećuje puno pozornosti popularizaciji znanosti pa se tako godišnje održi oko 300 događaja kojima je fokus upravo na tome. Spomenula je neke od njih - "Nobel na IRB-u", "Keks seminari", "Znanost za javnost" i "Znanstveni četvrtak".
Posebice je istaknula kako je IRB ima i partnerski odnos sa školama, te da je razvio kurikulum za darovitu djecu. Riječ je o projektu ''Ja raSTEM! - višegodišnji interdisciplinarni STEM program inovativnog poučavanja darovitih osnovnoškolaca'' koji je sufinancirala Europska unija iz Europskoga socijalnog fonda (ESF) u vrijednosti od više od 950 tisuća kuna. Cilj projekta bio je identificirati darovitu djecu osnovnoškolskog uzrasta te ih uključiti u posebno osmišljen i pripremljen program radionica iz STEM područja odnosno matematike, prirode, biologije, kemije i fizike.
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Spomenka Đurić napomenula je kako ova manifestacija ima već 15-godišnju tradiciju te istaknula veliku važnost operativnoga programa Europske unije, kao i Europskoga socijalnog fonda (ESF) za Hrvatsku.
Ruđera Boškovića na njegov 308. rođendan 'utjelovio' fizičar Saša Ceci
Upravo na današnji dan davne 1711. rođen je u Dubrovniku glasoviti znanstvenik Ruđer Josip Bošković čije ime i nosi vodeći hrvatski intitut u području prirodnih znanosti. U prigodi ove manifestacije Ruđera Boškovića 'utjelovio' je Ruđerovac fizičar Saša Ceci.
Kako bi pokazao djelićak onoga što je radio veliki Bošković, Ceci je pozvao u pomoć u provedbi eksperimenta i ministricu Divjak te dvojicu mladih fizičara kako bi demonstrirao jedan od Boškovićevih najvažnijih doprinos shvaćanju strukture tvari - njegovu izvornu teorija sila i strukture tvari koja je danas toliko aktualna da ga se može smatrati znanstvenim vizionarom 20. stoljeća.
Naime, prema Boškoviću tvar se sastoji od tvarnih (fizičkih) točaka, koje su jednostavne, nedjeljive, neprotežne, neprobojne, međusobno odvojene i bez ikakve strukture, a ishodišta su sila koje djeluju na daljinu. Na malim udaljenostima među tvarnim točkastim česticama sila je odbojna, a s povećanjem udaljenosti smanjuje se do poništenja, prelazi u privlačnu, dostiže maksimum, opada do nule, opet prelazi u odbojnu i tako, ponavljajući se, više puta mijenja svoj predznak. Boškovićeva sila vrlo je slična sili između atoma u molekuli ili čvrstom tijelu i nuklearnoj sili među nukleonima (protonima i neutronima).
Ipak, 'Bošković' se na svoj rođendan spomenuo i "muke koja ga još do danas muči" a to je, kako je rekao, "činjenica da je on izračunao putanju kometa, a ne Johann Franz Encke koji si je to pripisao".
Podsjetio je kako je upravo on zaslužan i za otkriće kako prirodni Zemljin satelit Mjesec nema atmosfere, pa zato na Mjesecu ima i svoj krater. Kako bi 'Ruđera' na njegov rođendan ipak malo udobrovoljili morao je razrezati i kušati rođendansku tortu koju je i podijelio s okupljenima.