Glavna urednica Hrvatskog radija, Eliana Čandrlić Glibota smatra da se “u šest godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji propustilo informirati ljude”. Glibota ocjenjuje da je to dovelo do nezainteresiranosti građana. Dodala je da izostaje konkretnih europskih rasprava umjesto kojih u predizbornoj kampanji svjedočimo “domaćim prepucavanjima”.
Glavni urednik portala Euractiv.hr, Željko Trkanjec ocijenio je istupe kandidata i obećanja o “branjenju hrvatskih interesa u EP-u” nepoznavanjem rada europske institucije u koju nastoje ući.
“U EP-u se brane europske politike koje su i hrvatske, ali kandidati to ne razumiju”, smatra Trkanjec.
Dugogodišnji novinari podsjećaju da su ukidanje roaminga, jeftiniji međunarodni pozivi i kvaliteta proizvoda tek neki primjeri djelovanja trenutnog saziva EP-a zasad nedovoljno poznati široj javnosti.
No, Glibota je istaknula vidljivost programa Erasmus plus i smatra da je tu napravljen najveći iskorak ponajprije zbog mladih kojima je program prvenstveno namijenjen.
“Mladi poznaju rad europskih institucija bolje nego šira javnost, a njih se najmanje pita”, istaknula je Glibota.
Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Zagrebačke inicijative Mladen Vedriš složio se da se u predizbornoj kampanji, al i puno ranije nedovoljno govorilo o konkretnim koristima članstva Hrvatske u Uniji.
“Hrvatska je ušla u EU, ali EU nije dovoljno ušla u nas”, zaključio je Vedriš.
Smjer EU-a i Hrvatske
Direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, Holger Haibach je kao najveće izazove koji stoje pred EU naveo jačanje ekstremno desnih i lijevih stranaka, neizvjesnost brexita i pregovore o višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027.
Aktualna hrvatska zastupnica u EP-u Ivana Maletić (EPP/HDZ) poručila je da Hrvatska mora iskoristiti predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici sljedeće godine za osiguravanje proračuna koji neće dodatno produbljivati razlike u razvoju država članica.
“Europa se ne može bolje pozicionirati u svijetu oduprijeti izazovima izvana poput terorizma i migracija ako nije iznutra jaka”, rekla je Maletić i dodala da je potrebno jačati konkurentnost Unije, ali ne na štetu kohezijske i poljoprivredne politike.
Sudionici okruglog stola složili su se da je potrebno odbaciti jednokratno korištenje europskih fondova i novce ulagati u dugoročnu održivost gospodarstva, inovacije i istraživanja. Također, smatraju da Hrvatskoj nedostaje ideja o smjeru u kojem treba ići.
“Europska unija nije NATO. U Uniji vam ne kažu što ćete raditi, zemlja članica se sama mora definirati”, rekao je Trkanjec.
Okrugli stol održan je u hotelu Westin u organizaciji Zagrebačke inicijative i Zaklade Konrad Adenauer Stiftung.