Picula je, kako je priopćio njegov ured zastupnika u Europskom parlamentu, govorio o novoj ulozi otoka u politikama Europske unije, pri čemu je podsjetio na iskorak sedam otoka cresko-lošinjskog arhipelaga, uključujući i Susak u projektima energetske tranzicije Europske komisije.
U tom smislu, naglasio je novo mjesto otoka u politikama Europske unije te važnost nacionalnih politika u smanjivanju razlika u kvaliteti života na otocima u odnosu na kopnene regije.
Picula je podsjetio kako je u siječnju 2016. Europski parlament, povijesno važnom Rezolucijom o posebnoj situaciji otoka, postavio temelj za preispitivanje postojećih politika prema čak 21 milijuna otočana u EU koji dijele zajedničke probleme.
"Svi europski otoci imaju pristup europskim fondovima posredstvom nadležnih nacionalnih institucija, kao i iskustvima drugih otočkih zajednica EU. Premda EU nema jedinstvenu strategiju koja bi otočke probleme sustavno rješavala, postoje regionalne strategije koje itekako vode brigu o otocima i otočanima", poručio je.
Sudjelovanjem u pilot projektu Tajništva za otoke EK, sedam hrvatskih otoka cresko-lošinjskog arhipelaga, uključujući i Susak, napravilo je važan iskorak u osiguravanju energetske samoodrživosti koju će moći financirati sredstvima iz EU fondova, što do sada nije bio slučaj, podsjetio je Picula na nedavno pokrenut prvi pilot program Tajništva za otoke.
Naglasio je i kako ključne politike kao što su jedinstveno tržište, politika tržišnog natjecanja, prometna politika, politika ruralnog razvoja i ribarska politika, valja u slučaju otoka primjenjivati s više fleksibilnosti. Treba, pojasnio je Picula, zahtijevati dosljednu primjenu članaka UFEU-a o ravnopravnom odnosu prema svim pa i zemljopisno zakinutim područjima, a prvi bi korak bilo uvrštenje otoka kao dodatne kategorije u pogledu prostornih tipologija.