Hrvatski prijedlog tako je uvršten u dokument prijedloga izmjene Uredbe, a sljedeći sastanak radne skupine bit će održan u Bruxellesu krajem ovog tjedna i na njemu će sudjelovati i hrvatski predstavnici. Hrvatska se zalaže za izuzeće turbobojlera jer bi njihova zamjena značila veliki financijski udar na građane.
Dubravko Duvančić iz Udruge opskrbljivača i distributera plinom HGK i rukovoditelj Službe za tehničke podrške Gradske plinare Zagreb kaže da u Hrvatskoj ima 75.000 turbobojlera te da je trošak zamjene po jednom stanu između 15.000 i 20.000 kuna.
Osim Hrvatske, problem s turbobojlerima radnoj skupini EK prijavila je i Njemačka, u kojoj je 300.000 takvih bojlera. Još je nepoznato koliko ih je u ostalim članicama EU, a neke procjene govore da ih je oko pet milijuna, piše Večernji list.
U Ministarstvu gospodarstva kažu da je još uvijek u tijeku izrada Studije o preispitivanju Uredbe o ekodizajnu te da je njezina izrada započela u lipnju 2017., a očekuje se da će završiti 2019.. U studiji je, navode, EK uvrstio dio dokumenta Komentari i zapažanja na provedbu Uredbe koji je izradilo Ministarstvo i u kojem je predložilo odgodu primjene dok se ne iznađe model koji će omogućiti financijski prihvatljivi prelazak na kondenzacijsku tehnologiju.
Ministarstvo napominje da troškove prijelaza na kondenzacijsku tehnologiju podrazumijeva troškove koje u ovom trenutku podnose građani, ali da postoji mogućnost da se ugradnja novih bojlera i prilagodba bojlera subvencionira, piše Večernji list.
"Navedene troškove moguće je uključiti u program provedbe energetske učinkovitosti, ali Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta RH ne sudjeluje u planiranju sredstava vezanih za provedbu energetske učinkovitosti, već to može pokrenuti nadležno tijelo za provedbu politike energetske učinkovitosti", poručuju iz Ministarstva, a prenosi Večernji list.