Broj državljana Republike Hrvatske s boravkom u Njemačkoj se između 31.12.2017. i 31.12.2018. povećao za 27.772. To je osjetno manje nego godinu dana ranije, kada se broj hrvatskih državljana u Njemačkoj povećao za 35.295.
Prošle je godine, po prvi put otkako je Hrvatska 2013. ušla u Europsku uniju, broj doseljenika iz Hrvatske bio u padu u odnosu na godinu ranije.
Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo 395.665 državljana RH, što je 170.694 više nego krajem 2012., posljednje godine u kojoj Hrvatska nije bila članicom Europske unije.
Najviše hrvatskih državljana, njih 117.660, živi u saveznoj pokrajini Baden-Wuerttemberg.
Po broju stranaca, Hrvatska se nalazi iz Turske, Poljske, Italije, Sirije, Rumunjske.
Ukupno je krajem 2018. u Njemačkoj živjelo nešto ispod 83 milijuna stanovnika, a 10,9 milijuna stranaca se odnosi samo na osobe sa stranim državljanstvom.
Ako se gleda ukupan broj tzv. stanovnika s migrantskom pozadinom, u što spadaju i stranci, njemački državljani stranog porijekla, kao i etnički Nijemci koji su nakon raspada istočnog bloka doselili u Njemačku, tada je njihov broj sa 19,7 milijuna gotovo dvostruko veći.
Najveći priljev useljenika prošle je godine zabilježen iz zemalja zapadnog Balkana, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Albanije. Porast useljenika iz ovih zemalja povezuje se sa zakonom o useljavanju stručne radne snage iz ovog dijela Europe, koji je Njemačka donijela 2015.
Pored stanovnika neke od zemalja zapadnog Balkana, najveći broj useljenika koji su u Njemačku došli na temelju radnih ugovora dolazi iz Indije, Kine i SAD-a.