Ujedinjeno Kraljevstvo prošlog je tjedna na sastanku Europskog vijeća dobilo dodatni rok od šest i pol mjeseci da dovrši proces potvrde sporazuma o razdruživanju i pokuša naći konsenzus u parlamentu za uređeno povlačenje iz Unije.
Donald Tusk je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu poručio kako se nada da će Ujedinjeno Kraljevstvo dodatno vrijeme iskoristiti na najbolji mogući način te da Europsko vijeće od Londona očekuje jasne poruke.
Europska unija "neće ponovno pregovarati" o sporazumu o razdruživanju "ali je spremna razmotriti političku deklaraciju" ako Ujedinjeno Kraljevstvo promijeni stav, ponovio je Tusk poruku koju je u uputio i nakon summita.
Politička deklaracija je dokument koji je dogovaran paralelno sa sporazumom o razdruživanju i u kojem su dani obrisi budućih odnosa između EU-a i Velike Britanije.
Tusk je glede bojazni da će britanski ostanak u tom razdoblju otežati funkcioniranje tijela Unije rekao da Europsko vijeće "nije podleglo tim strahovima". Istaknuo je da je Britanija bila konstruktivna članica te da nema razloga vjerovati da to neće biti i u tom razdoblju.
Dulja odgoda dovodi Europsku uniju u situaciju određene pravne nesigurnosti u trenutku kada se bira novo vodstvo europskih institucija i dogovara novi sedmogodišnji proračun. U takvim okolnostima EU će imati u svojim redovima članicu koja želi izići, ali koja ima sva prava koje članstvo sa sobom nosi.
U zaključcima Europskog vijeća se kaže kako Ujedinjena Kraljevina u duhu "lojalne suradnje" treba "konstruktivno postupati" u ključnim pitanjima, poput višegodišnjeg proračuna EU-a i imenovanja na čelna mjesta EU institucija nakon izbora, i suzdržati se od svih mjera kojima bi se moglo ugroziti ispunjavanje ciljeva Unije
Tusk je u svom izlaganju više puta istaknuo kako ne može biti članica drugog reda te zaključio i da Britanija, dok je članica Unije ima "obvezu i pravo sudjelovati na izborima" za Europski parlament.
Ujedinjeno Kraljevstvo će, po zaključcima summita, morati organizirati izbore za Europski parlament ako ne iziđe do 22. svibnja iz EU-a, a ako to ne napravi morat će napustiti EU 1. lipnja 2019.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da EU ne tjera članice da izađu ali da je bolje da London što prije odluči kojim putem će dalje ići.
Europa će nastaviti dalje i nakon brexita i sada se usredotučujemo na "pozitivne planove" za Uniju, rekao je Juncker. "Ne polazim od pretpostavke da će se brexit opozvati ili da će biti dodatnih produljenja rokova nakon 31. listopada", nastavio je Juncker i dodao da tada odlazi iz Komisije i s njim tada "neće biti moguće pregovarati nakon ponoći".
Čelnik Komisije je najavio da će parlament biti aktivno uključen u sve daljnje korake u vezi brexita i da će se njegov stav u potpunosti poštivati.
Također je ponovio da o sporazumu o razdruživanju EU neće ponovno pregovarati no da se može ponovno razmotriti političke deklaracija.
Esteban Gonzalez Pons je ispred Europske pučke stranke u raspravi ocijenio kako se iz brexita moglo naučiti da "ne treba obećavati ono što niste u stanju ispuniti" te poručio britanskim političarima da prevladaju taštinu i dopuste građanima još jedno izjašnjavanje.
Socijaldemokrat Udo Bullmann također je političarima u Ujedinjenoj Kraljevini poručio da se moraju ponovno obratiti narodu jer je "britanski parlament blokiran".
Britanski konzervativac Syed Kammal, predsjednik kluba Europskih konzervativaca i reformista, podržao je dogovor postignut na sastnaku Europskog vijeća i napomenuo da London "ostaje predan brexitu" ali da shvaća da kako EU gubi strpljenje.
Britanski zastupnici u Europskom parlamentu u svojim su istupima bili prije svega kritični prema britanskoj vladi i vodećim politčkim strankama koje ne uspijevaju postići dogovor o načinu izlaska iz Europske unije.
Vodeći zagovornik brexita Nigel Farage je ispred kluba Europe slobode i izravne demokracije (EFDD) napao britanske političare i vladu te, neubičajeno za njegove istupe, priznao da "ova zbrka ipak ovoga puta nije krivnja" europskih birokrata koji su bili jasni od početka, već britanske političke klase.
U Ujedinjenoj Kraljevini je potrebna "politička revolucija" koja treba ukloniti dvije glavne stranke, rekao je Farage a prošlotjedni dolazak premijerke Therese May u Bruxelles ocijenio je "ponižavajućim" za Ujedinjenu Kraljevinu.
"Demokracija tiho umrla u noći 29. ožujka" kada je brexit odgođen, ustvrdio je Farage i dodao da ako britanski čelnici "dogovore carinsku uniju mi ćemo izgubiti brexit ali ćemo dobiti opće izbore".
Gerada Batten iz Europe nacija i slobode (ENF) je poručio da Britanci na dolazećim izborima 23. 5. nemaju razloga glasati za vodeće stranke već za liberalne demokrate i UKIP koji imaju jasne stavove o brexitu.
Ustvrdio je da će se nakon izbora u Europski parlament "euroskeptični zastupnici sigurno vratiti u velikom broju" i glasati za očuvanje svojih nacionalnih identiteta i suvereniteta
Britanska zastupnica u redovima Zelenih Molly Scott Cato izrazila je nadu da će dolazeći izbori pokazati da se britanski narod uvjerio da je najbolja budućnost Ujeidnjene Kraljevinu u Europskoj uniji.
Čelnik liberala Guy Verhofstad upozorio je da se produljavanjem roka ugrozilo europsko jedinstvo. "Umjesto da se May poslalo u London bez produljenja ili s kratkom odgodom nastavit će se neizvjesnost i uvesti zbrka brexita u Europsku uniju i utjecati na europske izbore.", rekao je.
Istaknuo da odgodom brexita nestaje pritisak na britanske stranke da postignu dogovor.
Gabriele Zimmer je ispred grupe Ujedinjene eurpske ljevice/ Nordijske zelene ljevice ukazala na nejasnoće i tehničke probleme koje uzrokuje privremeni ostanak britanskih zastupnika u Europskom parlamentu i zaključila kako trebaju ili otići ili ostati svih pet godina.
London može iz Unije izaći u svakom trenutku do 31. listopada kada ratificira sporazum o razdruživanju a nada se da će izaći iz EU-a prije 22. svibnja kako ne bi morao održati europske izbore.
U sklopu priprema za brexit Europska unija je donijela odluku da se broj zastupnika u Europskom parlamentu smanji sa sadašnjih 751 na 705. Prema novoj računici, od 73 britanska zastupnička mjesta njih 46 bi ostalo prazno, a 27 ih je raspodijeljeno na 14 država članica, koje su dosad bile podzastupljene.
Ako Velika Britanija ostane u EU-u i nakon europskih izbora, Hrvatska će, kao i druge zemlje koje su dobile dodatni broj zastupnika u Europskom parlamentu, imati jednog zastupnika manje sve dok Velika Britanija ne napusti Uniju. Hrvatska je raspisala izbore za Europski parlament za 12 zastupnika, koliko ih ima po novoj raspodjeli bez Velike Britanije. Taj 12. zastupnik ili zastupnica moći će aktivirati svoj mandat u trenutku kada Britanija napusti EU.i suvereniteta.
O brexitu će se ponovno razgovorati na redovitom summitu EU-a u drugoj polovici lipnja, ali ne o datumu nego će se razmotriti razvoj situacije u Ujedinjenoj Kraljeviini u vezi s povlačenjem iz EU-a.
Govornici na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu svoja su izlaganja započinjali izražavanjem solidarnosti i žaljenja zbog požara u pariškom Notre Dameu te isticali posebnu važnost Pariza i njegove katedrale za Europu.