Druga svečana dodjela priznanja „Najdonator“ održana je u salonu Europskog parlamenta u Bruxellesu, a u kategoriji proizvođača hrane ponovno je nagrađen Dukat d.d., dok je u kategoriji trgovaca nagrađen Konzum d.d. Te dvije tvrtke su donirale gotovo polovicu od sveukupno prijavljene donirane hrane u 2018. godini.
Dukat d.d. je u prošloj godini donirao hranu u vrijednosti 2.535.421 kuna bez PDV-a, što je 25 posto ukupno donirane hrane u 2018., dok je Konzum d.d. donirao hranu u vrijednosti 2.262.534 kuna što je 22 posto od svih donacija u prošloj godini.
"Osnovna ideja nagrade 'Najdonator' je nagraditi tvrtke koje se ističu doniranjem hrane na način da im se brend povezuje s društveno odgovornim poslovanjem. Javnost često nije upoznata s humanitarnim djelovanjem donatora te ovim putem želimo pokazati da su određene tvrtke izrazito humanitarno orijentirane i istaknuti građanima koje su to točno tvrtke", rekla je zastupnica Biljana Borzan (SDP) u srijedu u Bruxellesu, koja je i izvjestiteljica Europskog parlamenta za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane.
Prema podacima iz Porezne uprave, ukupna nabavna vrijednost donirane hrane bez PDV-a u 2018. godini u Hrvatskoj iznosila je 9,93 milijuna kuna. To je smanjenje u odnosu prema 2017., kad je prijavljeno 10,75 milijuna kuna, a napredak u odnosu prema 2016. godini, kad je nabavna vrijednost donirane hrane bila 9,24 milijuna kuna.
Borzan ističe kako je iz brojki vidljivo da doniranje u Hrvatskoj stagnira te da su potrebni dodatni poticaji donatorima te podrška posrednicima kako bi se ono povećalo.
"U Hrvatskoj će se preko dana baciti preko 1000 tona hrane od čega je 135 tona kruha dok u isto vrijeme pučke kuhinje i socijalne samoposluge neće imati dovoljno zaliha za nahraniti za sve one koji dođu u pomoć. Upravo se plaćanje PDV-a smatralo kao glavna prepreka za povećanje doniranja hrane, no njegovo ukidanje 2015. nije označilo brojne pomake. Razlozi su brojni, od slabe infrastrukture do kompliciranih procedura", upozorila je zastupnica.
Danas se u EU-u godišnje baci više od 88 milijuna tona hrane, dok je četvrtina građana u riziku od siromaštva. Hrvatska se u sklopu ciljeva održivog razvoja UN-a obvezala smanjiti bacanje hrane za 50 posto do 2030.
Borzan je istaknula neke primjere uređenih sustava doniranja hrane u drugim zemljama članicama. Tako u Francuskoj postoji horizontalno i vertikalno uređen sustav u kojoj su velike tvrtke obvezne potpisati ugovore o doniranju s bankama koje su logistički i infrastrukturalno opremljene za zaprimanje donacija, dok su Talijani donijeli zakon o donacijama kojim su u detalje uredili odgovornost za doniranu hranu i porezna rješenja te pojednostavili proceduru pri doniranju.
Da bi se u Hrvatskoj ostvarili slični sustavi, Borzan ističe da je potrebno podići razinu opremljenosti posredničkih organizacija jer humanitarnim organizacijama kronično nedostaje kamiona, kombija, hladnjača i skladišta zbog čega donacije često nema tko prevesti.
"Potrebno je i pokrenuti digitalnu platformu na kojoj će donatori i humanitarne udruge moći vidjeti ponudu i potražnju, zatim provesti procjenu učinka Pravilnika o doniranju hrane, upoznati donatore s propisima doniranja, educirati građane o vrijednostima hrane i načinima da se smanji njihovo bacanje, jer npr. polovica građana ne razumije razliku između 'upotrijebiti do' i 'najbolje upotrijebiti do'", izjavila je Borzan.
Ivana Vretenar iz Mreže hrane Hrvatske, koja je također organizator ove inicijative, ističe da je nagrada "Najdonator" namijenjena tvrtkama koje su pokazale da se brinu o zajednici te da je također udruga zajedno s ministarstvom poljoprivrede pokrenula IT sustav za doniranje hrane koji je trenutno u pilot fazi.
"Ovim putem pozivam i sve ostale poslovne subjekte da se uključe u sustav doniranja hrane i kroz društveno poslovno poslovanje iskažu svoju podršku najranjivijima", rekla je Vretenar u srijedu u Bruxellesu.
Predstavnici nagrađenih tvrtki su na godinu dana dobili pravo korištenja titule „Najdonator“ i službenog logotipa. Dobili su i statuu čiji je dizajn, kao i onaj logotipa, izabran na natječaju na kojem je pobijedio mladić iz Vukovara Mirko Tivanovac. Organizatori su se također zahvalili Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj udruzi poslodavaca koji su pomogli u organizaciji projekta.