Dan koji slavi socijalna, ekonomska, kulturna i politička dostignuća žena nastao je iz aktivnosti radničkih pokreta početkom dvadesetog stoljeća u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi.
Prvi Dan žena u čast radnica tvornice odjeće u New Yorku
Prvi američki Dan žena obilježen je 28. veljače 1909., kada ga je Socijalistička partija Amerike odabrala u čast štrajka radnica tvornice odjeće u New Yorku, gdje su žene godinu prije prosvjedovale protiv radnih uvjeta.
U Kopenhagenu je 1910. utemeljen Dan žena međunarodnog karaktera, u čast pokreta za ženska prava i izgradnju potpore za ostvarivanje prava glasa za žene.
Međunarodni dan žena prvi je put obilježen 19. ožujka 1911. u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, gdje je u skupovima sudjelovalo više od milijun žena i muškaraca koji su, osim prava na glasovanje i obavljanje javnih dužnosti, zahtijevali ženska prava na rad, stručno osposobljavanje i prestanak diskriminacije na poslu.
U vrijeme Prvog svjetskog rata Međunarodni dan žena poslužio je i za proturatne prosvjede, a neki od njih održani su 8. ožujka. Godinama kasnije, točnije 1975. tijekom Međunarodne godine žena, Ujedinjeni narodi (UN) su 8. ožujka službeno počeli slaviti kao Međunarodni dan žena.
UN-ova tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena je "Mislite jednako, gradite pametno, inovirajte za promjene", a usredotočit će se na inovativne načine kojima se mogu unaprijediti ravnopravnost spolova i osnaživanje žena, posebno na područjima sustava socijalne skrbi, pristupa javnim uslugama i održive infrastrukture.
Međunarodni dan žena također je prilika da se razmotri kako da se ubrza "Program UN-a 2030", koji su zemlje članice usvojile 2015., odnosno da se ostvare globalni ciljevi održivog razvoja - jedan od njih je i postizanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje položaja žena i djevojaka.
Događaji u Hrvatskoj na Međunarodni dan žena
Međunarodni dan žena obilježit će se diljem Hrvatske skupovima, prosvjedima, konferencijama i zabavnim programom, a razni političari i stranke čestitaju svim ženama i najavljuju podjelu cvijeća.
Akcija "Noćni marš za 8. mart" održat će se u Zagrebu (18,30 sati), Puli (18 sati) i Rijeci (18 sati) uz poruke: "Stop nasilju" i "Veća prava žena".
U Zagrebu će se pred Vladom u 11,30 održati prosvjed pod nazivom "Tražimo siguran i besplatan pobačaj u svim bolnicama", dok će na burzi u 10 sati krenuti manifestacija "Zazvoni za ravnopravnost spolova" u sklopu koje burze diljem svijeta simboličkim zvukom zvona označavaju početak trgovanja na Međunarodni dan žena.
Održat će se i skup o potrebama i iskustvima žena s različitim vrstama invaliditeta "Razumna prilagodba u sustavu zdravstva", gdje će se predstaviti prilagodba u sustavu zdravstva kao obveza prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom.
Također, Zagrebački solisti u 2019. slave 65 godina od prvog nastupa, a godinu obilježavaju besplatnim malim koncertima za građane. Jedan od njih, u povodu dana žena, odsvirat će na Cvjetnom trgu u 14 sati.
U Zagrebu se u 11 sati održava konferencija o ženama u politici u organizaciji veleposlanstava Norveške, Kanade i Grada Zagreba, a u Dubrovniku u 9 sati konferencija o ženskom poduzetništvu "Okreni ploču".
U Hrvatskoj je 2,1 milijun žena, u obrazovanju su ravnopravne s muškarcima
Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, krajem 2016. u Hrvatskoj bilo 2,1 milijun žena, što je 51,7 posto ukupnog stanovništva.
Prosječna starost žena kontinuirano raste unatrag četrdesetak godina. Tako je 1971. prosječna starost žena iznosila 35,5 godina, da bi se do 2016. povećala za gotovo devet godina.
Žene u prosjeku žive sedam godina duže od muškaraca, dok se rađa više dječaka nego djevojčica. Najčešća ženska imena prema godini rođenja su Marija (1929.-1969.), Ivana (1970.-1999.) i Lucija (2000.-2011.).
Danas žene se sve kasnije stupaju u bračnu zajednicu, s prosječnom dobi od 28 godina, što je čak šest godina kasnije nego 1971. To utječe i na činjenicu da se žene sve više odlučuju na rađanje prvog djeteta u kasnim dvadesetim godinama života.
Statistika pokazuje da je manje djevojčica u dječjim vrtićima i osnovnim školama, dok je u srednjim školama podjednak broj učenica i učenika.
Na visokim učilištima više je studentica, odnosno 56,7 posto, a isto tako žene čine 60 posto diplomiranih studenata, dok je udio doktorica znanosti u 2016. iznosio 55 posto.
Podaci ukazuju da su žene sve obrazovanije i da su postigle ravnopravnost s muškarcima.
Prije 58 godina čak je 92,4 posto žena imalo osnovno obrazovanje ili manje od toga, a njih svega 0,8 posto je bilo visoko naobraženo. Prema popisu stanovništva iz 2011., udio visokoobrazovanih žena iznosi 16,7 posto, dok je udio visokoobrazovanih muškaraca 16 posto.
Prosjećna plaća žena za 10,9 posto manja od plaće muškaraca
Promatrajući prosjek za 2016., žene su činile 52,3 posto radno sposobnog stanovništva, te 45,9 posto ukupnog broja zaposlenih.
Prosječna mjesečna neto plaća žena u 2015. iznosila je 5305 kuna i bila je za 10,9 posto manja od prosječne plaće muškaraca. Samo u dva područja, građevinarstvu te rudarstvu i vađenju, žene su imale veće plaće od muškaraca.
Najnižu plaću imale su žene zaposlene u administrativnim, pomoćnim uslužnim djelatnostima i prerađivačkoj industriji, a najvišu one u financijskim djelatnostima, djelatnostima osiguranja, informacijama i komunikacijama.