Ministarska konferencija skupine "Prijatelji kohezije - kohezijska politika i strukturne reforme nakon 2020." održana je u utorak u Dubrovniku, u organizaciji ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a uz ministricu Gabrijelu Žalac na njoj je sudjelovala i povjerenica Europske komisije odgovorna za regionalnu politiku Corina Creţu.
Cretu je rekla kako će, po prijedlogu EK, smanjenje sredstava za kohezijsku politiku biti 10 posto, a osiguran je ukupni iznos od 373 milijarda eura, najviše dosad.
"Nema opasnosti za buduće projekte u Hrvatskoj zbog smanjenja sredstava. U ožujku ćemo započeti pregovore sa svim državama članicama o njihovim operativnim programima. Hrvatska vlada i regije moraju izraditi strategiju prema sredstvima koje imaju, ali i stopi sufinanciranja“, rekla je Creţu na konferenciji za novinare sa Žalac nakon konferencije.
Žalac je istaknula kako je Hrvatska kao najmlađa članica EU primatelj europskih sredstava te ima primjedbe na prijedlog Europske komisije za višegodišnji proračun 2021-2017, kojim se povećava stopa sufinanciranja s 15 na 30 posto, smanjuje stopa predfinanciranja, a rok za provedbu projekta se skraćuje s tri na dvije godine.
O tome želimo detaljno raspravljati s predstavnicima EK, posebice Općom upravom za proračun. Ne trebamo jednako nastupati prema svima, budući da je Hrvatska tek prije dvije godine počela koristiti dobrobit kohezijske politike i tek se sad na terenu vidi učinak. Do kraja godine trebamo donijeti svu regulativu za novu financijsku perspektivu, a naše predsjedanje će obilježiti donošenje europskog proračuna“, rekla je Žalac.
Europska je komisija početkom svibnja predložila višegodišnji proračun za razdoblje 2021-2027, koji je veći u odnosu na trenutni, ali i predviđa manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu. Po prijedlogu Europske komisije za razdoblje 2021-2027 u sklopu kohezijske politike Hrvatska bi trebala dobiti oko šest posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu.
Cilj konferencije, koja je u Dubrovniku okupila ministre i državne tajnike za regionalni razvoj i EU fondove zemalja Europske unije, bio je razmijeniti mišljenja o povezanosti kohezijske politike i strukturnih reformi u razdoblju nakon 2020., ali i pronaći odgovore na ključna pitanja vezana za kohezijsku politiku i prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020.
Skupinu "Prijatelji kohezije" čini šesnaest zemalja EU-a koje se protive rezanju kohezijskih sredstava u novom višegodišnjem proračunu EU-a, namijenjenih smanjivanju razlika između bogatijih i siromašnijih zemalja Europske unije a uz Hrvatsku čine je Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Bugarska, Cipar, Latvija, Litva, Rumunjska, Italija, Portugal i Grčka.
Creţu je istakla kako se na konferenciji raspravljalo o budućnosti kohezijske politike, što je bitno za Hrvatsku, koja ima na raspolaganju 9,9 milijarda eura u razdoblju 2021-2027, ali i Europu u cjelini.
„Podsjetila sam na tri ključne stavke prijedloga EK kroz jednostavan i pragmatičan pristup. Prije svega moderniju politiku koja se fokusira na tranziciju prema 'pametnom gospodarstvu' i gospodarstvu s malim udjelom ugljika (LCE) pa kohezijska politika mora pomoći svim europskim regijama u pripremi na te tranzicije. Treba nam i učinkovitija politika, gdje nam trebaju javne politike koje potiču ulaganja i inovaciju, kao i efikasna administracija“, rekla je Creţu.
Dodala je kako kohezijsku politiku treba pojednostavniti, posebno u dijelu provedbe projekata, pa u tom smislu prijedlog Europske komisije donosi 80 raznih mjera.