Nakon što su svoje nezadovoljstvo izrazili ispred Ministarstva kulture i Sveučilišta u Zagrebu te Gradske uprave, kojoj su i gradonačelniku Milanu Bandiću poručili da ni nisu imuni na vrijeđanje i ponižavanje novinarki i novinara, više od tisuću prosvjednika pod sloganom "Oteli ste medije, novinarstvo ne damo!" okupili su se pred zgradom Vlade.
Tamo je Zovko poručio kako, iako smo zemlja parlamentarne demokracije, mjesto odlučivanja i moći je u Vladi, "Sabor je nažalost preslab, Vlada premoćna".
Istaknuo je kako novinari Vladi žele dati do znanja da moraju promijeniti odnos prema novinarstvu, prema medijima, omogućiti novinarima da u normalnim uvjetima rade svoj posao
Mi ništa ne dramatiziramo niti smo slatki
"Mi ništa ne dramatiziramo, niti smo slatki. Uostalom, ovo je pitanje svih hrvatskih građana, ovo nije pitanje samo nas novinara", rekao je Zovko, a potom je zajedno s ostalim predstavnicima HND-a pročitao novinarske zahtjeve .
Prvim traže ukidanje protuustavnih internih akata u medijskim kućama kojima se novinarima zabranjuje da bez suglasnosti nadređenih javno progovore o pritiscima i ograničavanjima novinarske slobode, koje trpe u medijima za koje rade.
Zahtijevaju i da se u Zakon o medijima ugradi odredba prema kojoj novinar ima ne samo pravo, nego i obavezu svoje strukovne udruge i javnost upozoriti na pritiske kojima je izložen u mediju u kojem radi te da mu se zbog tog upozorenja ne može dati otkaz, raskinuti suradnja, umanjiti plaća ili pogoršati status.
Traže i da se detaljno revidira procedura izbora članova Vijeća za elektroničke medije i da u taj proces bude uključena i zainteresirana javnost i Hrvatsko novinarsko društvo, jedina relevantna i reprezentativna strukovna organizacija u Hrvatskoj.
Prosvjednici traže ostavku vodstva HRT-a
Zbog "programske i kadrovske devastacije Hrvatske radiotelevizije, promoviranja poraženih ideologija, sumnjivog trošenja javnog novca i sudskog progona novinara i medija" prosvjednici tražimo ostavku vodstva HRT-a. Zahtijevaju da se odmah pristupi izmjeni Zakona o HRT-u "koji taj javni medij stavlja u službu političke većine umjesto u službu javnosti", a o državnih vlasti da odustane "od te vrste političkog plijena".
"Zahtijevamo da HRT bude neovisan o vladajućoj politici i da se njegovim novinarima omogući da slobodno rade svoj posao", stoji u zahtjevima. Traže i, kako kažu, prekid dugogodišnje prakse ignoriranja i kršenja onih odredbi Zakona o medijima koje su namijenjene zaštiti profesionalnog integriteta i autonomije novinara, donošenje statuta u medijskim kućama, osnivanje neovisnog regulatornog tijela koje bi nadziralo provedbu Zakona i poštivanje statuta.
Među njihovim zahtjevima je i promjena postojećeg modela financiranja lokalnih medija prema kojem lokalna vlast izravno odabire medije kojima će dodijeliti javni novac i odlučuje o iznosima potpora, odnosno da se osmisli model javnih potpora lokalnim medijima koji bi ih učinio neovisnim o lokalnim vlastima čiji rad prate i propituju.
Zahtijevaju da se pronađu, procesiraju i kazne napadači i nalogodavci prijetnji i napada na novinare, da Vlada što prije pokrene sustav izravnih javnih potpora koje će poticati novinarski rad, a ne profit.
"Mi novinarstvo smatramo javnim dobrom koje je potrebno čuvati i odnositi se prema njemu s posebnom pažnjom. A vi?", zaključuju novinari.
TIH: Osigurati uvjete za kvalitetno novinarstvo, koje danas u RH ne postoje
Potporu prosvjednicma u priopćenju je dao i Transparency International Hrvatska, iz kojega ističu kako je potrebno osigurati uvjete za kvalitetno novinarstvo, "a koje danas u Hrvatskoj ne postoje".
"Novinari moraju imati sigurnost u obavljanju svoje profesije. Prije svega ugovore o radu da bi mogli biti neovisni i slobodni u odgovornom obavljanju svog posao. Potplaćenost i egzistencijalna nesigurnost prisiljavaju ih da svoju struku zanemare kako bi pogodovali vlasnicima medija, te svoje novinarske radove poslušno oblikovali na način koji će odgovara onima za koje su napisani", tvrde u TIH-u.
Upozoravaju da je današnje novinarstvo svedeno na marginaliziranje važnih društvenih tema, jer su novinari su uglavnom prisiljeni izvještavati o političkim obračunima te o pojedinačnim slučajevima građana iz crnih kronika o kojima se danima raspravlja.
"Svakodnevno izvještavanje o tim negativnostima utječe na opće povećavanje nezadovoljstva građana, te doprinosi padu njihovog povjerenja u političke institucije i političare, kao i u njihovu budućnost u vlastitoj zemlji. Zbog toga svakodnevno svjedočimo velikom odlasku građana u one države koje obećavaju sigurnost i normalne životne uvjete, jer toga na žalost za obične građane u Hrvatskoj za sada nema", navode u toj organizaciji.