Po njegovim riječima, inicijativu "Pametna sela" pokrenula je Europska komisija, a podupro ju je Europski parlament s pilot-projektom vrijednim 3,3 milijuna eura. Projekt se provodi u deset država članica Europske unije.
'Pametna sela' su jedno od rješenja kako zadržati tradiciju hrvatskog sela i kako zadržati i vratiti mlade u ruralna područja. Iako je podloga koncepta 'Pametnih sela' tehnologija, nije stvar samo u tehnologiji, nego i u društvenim inovacijama koje zapravo već imamo prisutne kroz zapošljavanje žena koje skrbe o starim i nemoćnim osobama u ruralnim područjima”, rekao je Škrlec. Dodao je kako su "Pametna sela" jedna od važnih točaka koje ćemo imati u novoj poljoprivrednoj politici.
Po njegovu mišljenju, Hrvatska će imati mogućnost, ako to stavi u svoj operativni program, da iz Fonda za regionalni razvoj i kohezijsku politiku povuče novac i iskoristi ga za ono što je problem, a to je odumiranje sela i potreba za njihovom modernizacijom te vraćanje mladih na selo.
"Treba zadržati tradicionalnu ekološku proizvodnju i osmisliti kako proizvode plasirati konkurentno. Nužno je moderno upravljanje farmama i kontrolirano korištenje zaštitnih sredstava. Dakle, pronaći način da zaštitimo biljke i osiguramo prihod, a ujedno sačuvati bioraznolikost i zaštititi pčele i druge kukce koji nestaju s naših polja a važni su oprašivači", rekao je Škrlec.
Upozorio je da je država ukinula mnoge servise koji su bili na raspolaganju pa svako selo više nema poštanski ured, prodavaonicu ni javni prijevoz. "Sve su to stvari koje će se kroz projekt 'Pametna sela' moći financirati iz fondova Europske unije, samo ih treba definirati i omogućiti lokalnom stanovništvu da se organizira i ponovno uspostavi te servise", zaključio je Škrlec.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac je istaknula da je jedan od osam predloženih ključnih razvojnih smjernica Nacionalne razvojne strategije 2030. Hrvatska naprednih regija.
"Sigurno je da bi se i koncept 'Pametnih sela' trebao naći u financijskoj perspektivi, posebice kad govorimo o ruralnom razvoju koji će financirati Europska unija. Treba se već sad pripremati za sljedeće razdoblje s konkretnim projektima koje ćemo raditi s Ministarstvom poljoprivrede. Ovaj koncept nudi pametna rješenja za stanovnike u ruralnim prostorima", rekla je Žalac.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić je istaknuo da su digitalizacija i modernizacija te načini komunikacije koji su danas prisutni potrebni i selima. Dodao je kako je činjenica da su sela sve pustija, što nije samo problem u Hrvatskoj, nego i diljem Europe.
"Kad je riječ o modernizaciji, Osječko-baranjska županija je počela s projektom razvoja širokopojasnog interneta na području županije. Kad on bude završen, svako mjesto na području županije trebalo bi imati širokopojasni internet", zaključio je Anušić.