Fabrice Leggeri kazao je da usprkos padu dolazaka na 150.114 prošle godine s 204.750 u 2017., agencija i dalje jača sigurnost na granicama, šaljući više osoblja i dodatnu tehnologiju.
"Nema goruće krize ilegalnih prijelaza na vanjskim granicama", rekao je Leggeri na konferenciji za medije.
Dolazak velikog broja tražitelja azila proteklih godina u Europu stvorio je humanitarnu krizu, s tisućama poginulih svake godine na Mediteranu u pokušaju dolaska na kontinent na prenapučenim brodovima. Kriza je uzrokovala i rast ekstremne desnice i protuimigrantskih stranaka diljem Europe.
Broj ilegalnih migranata koje je Frontex vratio u domovinu prošle je godine pao na 13,7 tisuća u odnosu na 14,2 tisuća koliko ih je bilo 2017.
Tijekom vrhunca migrantske krize sredinom 2015. agencija je vratila samo 3,6 tisuća migranata u njihove domovine.
Leggeri je otkrio kako su Frontex i članice EU-a prošle godine odbile ulazak 191 tisuća ljudi, što je rast sa 183 tisuća 2017. godine.
Broj ljudi koji prelaze preko središnjeg Mediterana pao je najnižu razinu od 2012. zbog opasnosti takvih prelazaka. Migranti i tražitelji azila umjesto toga putuju istočnom i zapadnom sredozemnom rutom, kazao je čelnik agencije.
Ruta na zapadu Mediterana 2018. je bila najaktivnija, zamijenivši središnji i istočni dio mora.
Tijekom krize 2015. najviše je migranata koristilo istočnu rutu do Grčke. Tada je iz Turske na grčke otoke stiglo gotovo milijun ljudi. No ta je ruta gotovo u potpunosti zatvorena nakon što su EU i Ankara postigli dogovor o zaustavljanju priljeva u ožujku 2016.
Sadašnja polazišna točka za Europu postao je Maroko, a mnogi migranti stižu iz subsaharske Afrike.
Marokanci su najčešći migranti na zapadnoj ruti, a prate ih Gvinejci i državljani Malija i Alžira.