Europska komisija predložila da posljednje zajedničko pomicanje sata država Unije bude 31. ožujka ove godine, no Odbor je usvojio amandman zastupnika Davora Škrleca, izvjestitelja u sjeni kluba Zelenih, u kojem se predlaže odgoda za 31. ožujka 2020. godine.
"Zbog niza potencijalnih problema dužim bi se vremenom provedbe trebali smanjiti rizici. Direktiva bi se trebala primjenjivati od 1. travnja 2020. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. ožujka 2020.", tumači Škrlec.
"Ključno je da se, u kontekstu postupka suodlučivanja za ovu Direktivu, pregovori oko ukidanja pomicanja sata zaključe nakon što države članice postignu dogovor o mehanizmu za koordinaciju. Država članica koja predsjeda Vijećem EU-a igrat će vodeću ulogu u uspostavi koordinacijskog mehanizma. Ovaj mehanizam trebao bi uzeti u obzir tri postojeće vremenske zone u Europskoj uniji i činjenicu da države članice same odlučuju o svojoj vremenskoj zoni. Susjedne države članice trebale bi voditi računa da vremenska razlika među njima ne prelazi sat vremena. Važno je izbjeći potencijalne komplikacije koje bi mogle nastati kada države članice budu implementirale ovu Direktivu. Zato je važno dati im dovoljno vremena i osigurati harmoniziran i dobro usklađen pristup", ističe hrvatski europarlamentarac.
Država članica koja predsjeda Vijećem koordinirat će proces ukidanja promjene vremena, a ako Europski parlament na plenarnoj sjednici u ožujku prihvati mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, to će biti Hrvatska.
Pokušaji usklađivanja na razini EU-a počeli su 1970-ih u cilju olakšavanja učinkovitog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, a danas je ljetno računanje vremena jedinstveno na razini EU-a i uređeno Direktivom 2000/84/EZ, čije se ukidanje planira.
Europska komisija je provela javno savjetovanje i zaprimila 4,6 milijuna odgovora od kojih je 84 posto za to da se ukine režim prema kojem se sat pomiče dvaput godišnje te 16 posto odgovora onih koji žele da se nastavi s postojećom praksom.
EU može ukinuti pomicanje sata dvaput godišnje, no nije nadležan za nametanje standardnog vremena u EU-u.
Stavljanje izvan snage Direktive o ljetnom računanju vremena ne bi automatski značilo ukidanje ljetnog računanja vremena u EU-u već bi samo dovelo do kraja usklađenosti na razini EU-a, a države članice ponovno bi imale nadležnost u pitanju ljetnog računanja vremena.
Europski parlament je u svojoj rezoluciji prošle godine upozorio da je potrebno je izbjeći niz različitih vremenskih zona zbog različitih naklonjenosti država članica prema zimskom ili ljetnom računanju vremena kao standardnom vremenu jer bi to dovelo do veće neusklađenosti na unutarnjem tržištu, a time bi se dodatno zakompliciralo prekograničnu trgovinu, promet, komunikaciju i putovanja unutar unutarnjeg tržišta.
U mišljenju odbora ITRE napominje se da je u istraživanjima u području zdravstva vidljiva poveznica između ljetnog računanja vremena i poremećaja ljudskog bioritma („cirkadijski ritam”).
Pretpostavlja se da bi učinak tih promjena na ljudski bioritam mogao biti ozbiljniji nego što se smatralo no dostupan je tek ograničen broj znanstvenih činjenica, podsjeća odbor.
Za Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata nadležan je odbor EP-a za promet i turizam, a Odbor za industriju, istraživanje i energetiku je bio pozvan dati svoje svoje mišljenje, odnosno amandmane.