Podaci su to ankete koju su predstavnicima suvlasnika stanova poslali organizatori inicijative "Dostupnost do stana" - Koordinacijski odbor društava i udruga Hrvatske pošte (HP), Hrvatskih telekomunikacija (HT) Zagreb i Hrvatske gospodarske komore (HGK) - Komora Zagreb, u suradnji s europarlamentarkom Borzan.
Svrha neobvezujućih pretprijava bila je utvrditi koliko je zgrada zainteresirano za projekt kako bi se za njega izdvojila adekvatna sredstva, te pobijanje tvrdnji da interes nije velik. Prikupljeni podaci, naglasila je Borzan, mogu poslužiti i za pripremu programiranja za sljedeće financijsko razdoblje korištenja EU-ovih fondova 2021.-2027.
Borzan ističe da bi se ugradnja dizala mogla velikim dijelom financirati iz europskih fondova - 85 posto, ako Europska komisija ocijeni da se Hrvatska popravila u povlačenju novca iz EU-ovih fondova, a ta se ocjena očekuje u veljači.
"Ako smo se popravili, onda bismo mogli dobiti 'zeleno svjetlo'. Kao i svi ostali projekti koji bi se trebali financirati kroz izmjene Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., i ovaj projekt ovisi o tome hoće li Europska komisija odobriti rebalans 10,7 milijardi eura koji su Hrvatskoj na raspolaganju. U suprotnom, Hrvatska će čekati sljedeće financijsko razdoblje koje počinje tek 2021. godine", rekla je Borzan.
Odaziv iznad svih očekivanja
Ocijenila je kako je odaziv zgrada, odnosno predstavnika suvlasnika i stanara, bio iznad svih očekivanja. Od 16.800 poslanih pretprijava, 8046 ih je popunjeno, potpisano i vraćeno poštom. Ako se tome doda još 3897 online prijava, ukupno je 12.000 ljudi izrazilo interes za sudjelovanje u projektu, kazala je.
Smatra da je iz tolikog odaziva više nego jasno da simboličan projekt od stotinjak dizala, koji je najavila ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, neće biti adekvatan za zadovoljenje interesa i potreba građana.
Prema popisu stanovništva iz 2011. u Hrvatskoj je bilo 758.633 osoba starijih od 65 godina. Prema službenim podacima, u Hrvatskoj je 2015. bilo 511.228 osoba s invaliditetom. U društvene skupine kojima bi taj projekt značajno podigao kvalitetu života treba, ističe Borzan, pridodati i obitelji s malom djecom, koje moraju uz stepenice vući kolica i namirnice.
"Dizalo u višekatnoj zgradi nije luksuz, već važno životno pitanje za stotine tisuća naših građana. Umirovljenik koji živi na trećem katu zgrade bez dizala u godinu dana prijeđe gotovo 30.000 stepenica. Kada bolest i godine učine svoje, ti ljudi praktički postaju zatočenici svojih stanova", kazala je.
Osiom toga, drži Borzan, to nije samo projekt koji omogućava kvalitetniji život građana, nego i gospodarski projekt koji pokreće nova radna mjesta i građevinski sektor.