To jedinstveno javnozdravstveno udruženje u Europi, koje se osniva na inicijativu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", radit će i na standardiziranju kontroliranja ispravnosti hrane i promicanju zdravih prehrambenih navika.
Proizvođačima, odnosno distributerima prehrambenih proizvoda pružat će potporu u standardizaciji primarne proizvodnje, transporta, prodaje te kontrole dobavljača i roba, rekao je ravnatelj Nastavnog zavoda Zvonimir Šostar na konferenciji za novinare, održanoj nakon dvodnevnih radnih sastanaka predstavnika zdravstvenih ustanova iz 11 zemalja.
"Ovakav projekt se, mislim, stvara prvi put u svijetu. Jučer smo pokrenuli konkretne korake i cijenim da ćemo do polovice siječnja iduće godine uspjeti osnovati mrežu, odnosno dobiti suglasnosti svih zemalja i potpisati akt o osnivanju", kazao je Šostar.
Mreža će se u početku financirati iz članarina, koje će članice stajati do 4.000 tisuća eura godišnje, te kasnije sredstvima iz fonda za regionalni razvoj EU. Šostar očekuje da se iz EU može povući znatan novac, jer je samo u ovoj godini iskorišteno vrlo malo novca od 280 milijuna eura namijenjenih za regionalnu suradnju.
Prvi zajednički projekt bit će regionalna oznaka kontrolirane kvalitete, koje će izdavati članice, najavio je Šostar i dodao da će prethodno biti ujednačeni stanadardi i opremljene ustanove. "Ako meni institut u Nišu izda oznaku kontrolirane kvalitete, onda znam da je ona identična našoj provjeri", rekao je Šostar.
S obzirom da hrana postaje apsolutni pripritet i da 80 posto bolesti dolazi iz trbuha, odnosno hrane, Šostar smatra da će se udruženim pristupom na višu razinu podignuti sigurnost 72 milijuna ljudi iz 11 zemalja jugoistočne Europe, koje su se zasad uključile u taj projekt.
"Naša će zadaća biti da zaštitimo stanovnike kako bi što manje štetnih tvari unosili u sebe, jer proizvođači hrane u utrci za što većim profitom ne prezaju ni od čega, pa se danas u proizvodnji hrane koristi čak 800 raznih pesticida i antibiotici.
Mreža okuplja zemlje iz bivše Jugoslavije, iz Mađarske, Grčke, Bugarske, Rumunjske i Albanije, a postoje naznake da će im se pridružiti i Austrija te Slovačka i Češka, čime bi se broj stanovnika zemalja članica podigao na sto milijijuna.
U Mreži bi trebalo sudjelovati 1200 znanstvenika iz stotinjak članica, uključujući zavode, insitute za javno zdravstvo te fakultete i veće privatne laboratorije.