Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
08. srpnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Umjereni rast depozita kod banaka
7. HBOR-u kredit Razvojne banke Vijeća Europe od 90 milijuna eura
8. Najviše plaće u ICT-u i energetici, najmanje u turizmu i transportu
9. Lagarde signalizirala niže prognoze gospodarskog rasta
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
08. 07. 82.690.000 282.690.000 32.690.000 0,25
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 32.690.000 0,25 Ukupno 32.690.000 0,25
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo tek lagani pad kako ukupnih potreba korisnika tako i ponude.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 82,69 milijuna kuna ili za oko 12,5 posto manje no u petak.
Istodobno se na strani ponude našlo 282,69 milijuna kuna, ili za oko 4 posto manje no na kraju proteklog tjedna.
Jedini je promet danas, u iznosu od 32,69 milijuna kuna, ostvaren plasmanom prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa tek lagano korigirana sa 0,23 na 0,25 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 32,69 mlijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 0,62 na 0,25 posto.
„Danas u trgovanju na Tržištu novca Zagreb nije bilo većih promjena u pogledu prijavljene potražnje kao ni ponude kuna. Potražnja za kunama je skromna, dok u ponudi ima slobodnih sredstava. Unatoč likvidnosti banaka, potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
U minusu većina dioničkih indeksa
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex tjedan je započeo s blagim rastom vrijednosti, za 0,10 posto, na 1.806,02 boda, dok je Crobex10 pao za 0,21 posto, na 1.017,58 bodova.
U minusu su prvi dan ovog tjedna završila i četiri od pet sektorskih indeksa. Indeksi industrijskog, transportnog i turističkog sektora bilježe tako pad vrijednosti za oko 0,30 posto, dok je indeks građevinskog sektora pao za 0,09 posto. Jedini porast, i to za 1,05 posto, zabilježio je indeks prehrambene industrijske CROBEXnutris.
Današnji redovni promet dionicama iznosi 12,2 milijuna kuna, a samo je dionicom HT-a ostvaren milijunski promet. Uz pad cijene za 0,93 posto, na 174,35 kuna, dionica HT-a 'prikupila' je više od 2,3 milijuna kuna prometa.
Na drugom je mjestu, s 846,7 tisuća kuna prometa, dionica Leda, kojoj je cijena također pala i to za 0,39 posto, na 7.695 kuna.
Dionica Vira imala je promet od 435 tisuća kuna, a cijena joj je porasla za 8,20 posto, na 660 kuna. Iz te su tvornice šećera danas izvjestili da su u tijeku preliminarni razgovori s više zainteresiranih strana koje su pokazale interes za ulaganje u Viro. Pojedini od tih ulagača već su proveli dubinsko snimanje, a neki od tih postupaka su još uvijek u tijeku, navode iz Vira te naglašavaju kako još nisu zaprimili niti jednu ponudu potencijalnog strateškog partnera.
Promet dionicama Belja danas iznosi 391,5 tisuća kuna, a njihova je cijena pala za 4,36 posto, na 65 kuna, dok je dionicama Termes grupe cijena porasla za 8,95 posto, na 203,97 kuna, uz 321,2 tisuće kuna prometa.
Ostale trgovanije dionice danas uglavnom bilježe pad cijene, poput dionica Diokija (za 4,58 posto), povlaštenih dionica Adris grupe (0,70 posto), Hotela Cavtat (0,50 posto), Tiska (0,15 posto) i Valamar Adria Holdinga (0,13 posto).
S rastom cijene pak današnje su trgovanje završile primjerice dionice AD Plastika (0,74 posto), Podravke (2,91 posto), Atlantske plovidbe (6,76 posto).
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 120,50 121,90 121,90 98.340,60 0,74%
ATGR-R-A 584,06 600,00 600,00 34.377,76 0,17%
CROS-P-A 7.000,11 7.000,11 7.000,11 14.000,22 -1,41%
CROS-R-A 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 0,00%
DLKV-R-A 22,19 22,20 22,20 2.885,70 -0,05%
HT-R-A 174,29 177,00 174,35 2.355.265,94 -0,93%
INA-R-A 4.241,01 4.250,00 4.241,01 8.491,01 -1,26%
INGR-R-A 3,10 3,15 3,10 6.442,90 0,98%
KOEI-R-A 700,00 704,10 700,00 64.584,97 -0,32%
LEDO-R-A 7.660,00 7.750,00 7.695,00 846.720,00 -0,39%
LKPC-R-A 547,98 548,14 547,98 9.866,04 0,18%
MGMA-R-A 1,69 1,71 1,70 21.915,60 -0,58%
OPTE-R-A 6,36 6,88 6,45 25.968,55 -5,01%
PODR-R-A 234,95 238,95 238,95 97.687,50 2,91%
PTKM-R-A 195,58 198,59 198,59 74.025,74 0,00%
ULPL-R-A 172,51 182,00 179,95 6.446,85 -1,12%
VART-R-1 15,56 16,33 16,00 90.339,19 -0,37%
VIRO-R-A 650,00 671,00 660,00 435.064,37 8,20%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.500,00 3.550,00 3.550,00 80.650,00 1,43%
ADRS-P-A 281,01 281,01 281,01 154.274,49 -0,70%
ADRS-R-A 306,05 320,00 320,00 95.565,00 -1,54%
ARNT-R-A 148,20 150,00 150,00 23.940,00 -0,36%
ATLN-R-A 58,00 60,00 60,00 93.314,26 6,76%
ATPL-R-A 308,00 318,00 316,90 87.867,18 -0,18%
BD62-R-A 17,00 17,00 17,00 19.057,00 1,80%
BLJE-R-A 64,51 65,53 65,00 391.506,33 -4,36%
DDJH-R-A 74,00 74,05 74,05 33.451,50 -2,24%
DIOK-R-A 21,27 23,59 22,09 159.532,26 -4,58%
ELKP-R-A 474,98 474,98 474,98 2.374,90 24,98%
ERNT-R-A 1.457,04 1.480,00 1.478,00 83.611,59 1,23%
HCVT-R-A 193,04 200,01 197,01 122.196,84 -0,50%
HDEL-R-A 100,00 100,05 100,00 47.002,50 -0,10%
HMST-R-A 127,00 130,00 130,00 3.190,00 4,82%
HPB-R-A 1.464,50 1.464,50 1.464,50 14.645,00 1,00%
HTPK-R-A 49,11 50,02 50,00 23.411,44 -7,36%
HUPZ-R-A 1.111,00 1.111,00 1.111,00 2.222,00 -2,97%
IPKK-R-A 195,98 208,99 203,97 321.225,87 8,95%
JDGT-R-A 668,52 668,52 668,52 3.342,60 -1,69%
JDPL-R-A 64,45 64,45 64,45 2.771,35 0,70%
JDRA-R-A 548,99 548,99 548,99 2.744,95 3,58%
JNAF-R-A 2.300,00 2.301,00 2.300,00 23.006,92 0,00%
KNZM-R-A 140,01 140,01 140,01 58.384,17 0,00%
KODT-P-A 1.029,99 1.037,00 1.037,00 18.586,94 3,80%
KORF-R-A 149,19 151,20 151,00 260.762,35 -0,13%
KSST-R-A 391,02 392,00 391,02 1.565,06 -6,82%
KTJV-R-A 15,86 16,97 16,97 31.413,87 8,64%
LKRI-R-A 117,37 118,00 118,00 28.357,37 -1,66%
LRH-R-A 2.350,00 2.400,00 2.350,00 50.198,82 0,04%
LURA-R-A 363,70 363,70 363,70 25.459,00 1,03%
LVCV-R-A 118,90 118,90 118,90 832,30 11,10%
MAIS-R-A 80,11 80,11 80,11 12.016,50 0,14%
QUNE-R-A 25,50 25,50 25,50 5.457,00 8,51%
THNK-R-A 610,00 620,00 610,00 18.962,65 -1,45%
TISK-R-A 213,68 214,00 213,68 107.213,68 -0,15%
TNPL-R-A 290,00 290,04 290,00 2.900,24 -1,69%
VDKT-R-A 300,00 300,01 300,00 39.000,17 0,00%
VPIK-R-A 125,05 127,99 126,00 73.425,77 0,78%
ZABA-R-A 29,35 29,89 29,35 5.453,51 0,62%
ZVZD-R-A 3.700,00 3.700,00 3.700,00 7.400,00 -2,63%
Domaći MTP
SNHO-R-A 150,00 154,00 154,00 63.232,00 2,67%
VLHO-R-A 92,02 93,50 93,00 19.345,08 1,09%
FNOI-D-141A 96,66 96,70 96,70 3.880,39 \
FNOI-D-147A 92,85 92,89 92,89 3.727,45 \
FNOI-D-151A 89,78 89,83 89,83 3.604,31 \
FNOI-D-157A 85,85 85,95 85,85 3.447,60 \
FNOI-D-161A 83,34 83,41 83,41 3.345,99 \
FNOI-D-167A 80,51 80,63 80,51 3.234,64 \
FNOI-D-171A 77,41 77,46 77,46 3.107,77 \
FNOI-D-177A 72,53 72,53 72,53 2.911,42 \
FNOI-D-181A 70,23 70,23 70,23 2.819,10 \
FNOI-D-187A 69,06 69,06 69,06 2.772,13 \
FNOI-D-191A 66,93 66,93 66,93 2.686,63 \
FNOI-D-197A 64,05 64,05 64,05 2.571,03 \
RIBA-O-177A 102,00 102,00 102,00 4.578.558,05 5,925%
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 88,39 90,69 90,69 12.344,62 2,59%
EGB-S-LDX2 67,50 74,10 74,10 427.478,54 10,60%
EGB-S-LWL1 115,70 119,60 115,70 26.251,20 6,54%
EGB-S-SDX3 99,80 105,00 99,80 100.781,20 -12,84%
EGB-S-SDX4 73,01 76,50 73,30 106.553,20 -9,51%
EGB-S-SSP2 9,20 9,50 9,20 1.054,60 -9,80%
EGB-S-TSWL 58,70 62,40 61,20 120.857,00 -6,56%
Ukupan promet
12.232.280,27
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex oslabio 0,06 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u petak je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,1 bod ili 0,06 posto – na 178,2341 bod.
Posljedica je to pada vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda pala 0,17 posto, na 175,8445 bodova, Erste Plavi fonda 0,09 posto, na 183,9453 bodova, dok je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja tek minimalno niža na 163,515 boda. S druge je pak strane vrijednost AZ fonda porasla 0,01 posto, na 184,0624 boda,
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima većina ih je bilježila gubitke. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF-a niža 0,29, Erste Plavi Expert DMF-a 0,12, Croatia osiguranje DMF-a 0,11 a AZ benefit DMF-a i Erste Plavi Protect DMF-a po 0,02 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ profit DMF-a viša 0,19 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je više onih koji su bilježili pad vrijednosti. Tako je vrijednost Cestarskog fonda pala 0,35, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,24, fonda HEP grupe 0,18, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,17, fonda Novinara 0,16, fonda Croatia osiguranja 0,14, fonda Hrvatskih autocesta 0,13, fonda Željezničara i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,12 a fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,09 posto. S druge je pak strane virijednost AZ ZABA fonda porasla 0,15, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,13, AZ VIP fonda 0,11, AZ Zagreb fonda 0,09, AZ Dalekovod fonda 0,08, fonda Auto Hrvatske 0,04 a fonda T-HT-a 0,01.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
04. 07. 05. 07.
Mirex 178,3370 178,2341 -0,06
AZ OMF* 184,0453 184,0624 0,01
Erste Plavi OMF. 184,1100 183,9453 -0,09
PBZ Croatia osig.OMF 163,5156 163,5154 0,00
Raiffeisen OMF 176,1417 175,8445 -0,17
AZ benefit DMF** 191,9428 191,8952 -0,02
AZ profit DMF 213,4610 213,8730 0,19
Croatia osiguranje DMF 131,1537 131,0049 -0,11
Erste Plavi Expert DMF 153,8220 153,6420 -0,12
Erste Plavi Protect DMF 156,9914 156,9658 -0,02
Raiffeisen DMF 168,0383 167,5588 -0,29
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 104,9527 104,8607 -0,09
Auto Hrvatska ZDMF 119,1382 119,1909 0,04
AZ Dalekovod ZDMF*** 204,7756 204,9495 0,08
AZ Hr. kontrola zračne plov. 200,3612 200,6134 0,13
AZ VIP ZDMF 216,0716 216,3173 0,11
AZ ZABA 100,2355 100,3848 0,15
AZ Zagreb ZDMF 157,1734 157,3181 0,09
ZDMF cestarski fond 135,9098 135,4298 -0,35
ZDMF Croatia osiguranje 115,0297 114,8738 -0,14
ZDMF Ericsson N. Tesla 177,5910 177,2856 -0,17
ZDMF HEP grupa 121,0046 120,7927 -0,18
ZDMF Hrvatskih autocesta 130,9367 130,7723 -0,13
ZDMF Hr. liječničkog sind. 190,5322 190,0808 -0,24
ZDMF Novinar 163,1869 162,9268 -0,16
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,3323 135,1750 -0,12
ZDMF Sind. Pomoraca Hr. 117,2575 117,1219 -0,12
ZDMF T-HT 154,6469 154,6675 0,01
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Nešto više gubitnika
U petak su među investicijskim fondovima gubitnici bili u laganoj većini. Naime, po podacima iCapital-a, njih 43 ili 53,09 posto bilježilo je gubitke, dok ih je 37 ili 45,68 posto bilo dobitnika. Pritom je vrijednost jednoga fonda ostala nepromijenjena.
Među dioničkim investicijskim fondovima gubitnici su bili u većini. Naime, njih 22 bilježila su pad, dok ih je 12 bilježilo rast vrijednosti. Gubici su se tako kretali od 0,01 posto KD Energija fonda do čak 9,88 posto FIMA Equity fonda. S duge su se pak strane dobici kretali od 0,16 posto HI-growth fonda do 1,91 posto NETA Global Developed fonda.
I kod mješovitih investicijskih fondova većina ih je bilježila pad vrijednosti. Naime, njih 8 bilježilo je gubitke, dok ih je 5 bilježilo dobitke. Tako su se gubici kretali od 0,008 posto Raiffeisen Balanced fonda do 0,39 posto HPB Global fonda. S druge us se pak strane dobici kretali od 0,06 posto Allianz Portfolio fonda do 0,13 posto OTP uravnoteženi fonda.
Među obvezničkim investicijskim fondovima pak svi su bilježili pad vrijednosti. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,004 posto Capital One fonda od 0,31 posto PBZ Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi već tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima no, ovaj je puta bilo i nešto više gubitnika. Tako su se među gubitnicima našli PBZ Dollar fond (0,0005 posto), OTP euro novčani fond (00,8 posto), HPB Euro Novčani fond ( 00,93 posto) te Raiffeisen euroCash fond (0,0096 posto), dok je vrijednost Raiffeisen Cash fonda ostala nepromijenjena. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,0003 posto ZB plus fonda do 0,013 posto Locusta Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
NETA Global Developed dionički 5.7.2013 93,0676 HRK 1,9186
NETA US Algorithm dionički 5.7.2013 142,6769 HRK 1,5207
NETA New Europe dionički 5.7.2013 92,7859 HRK 0,947
Platinum Global Opportunity dionički 5.7.2013 12,5041 USD 0,8761
NETA Mena dionički 5.7.2013 489,9311 HRK 0,5055
Raiffeisen Central Europe dionički 5.7.2013 45,6301 EUR 0,3741
KD Victoria dionički 5.7.2013 13,7406 HRK 0,3711
Ilirika BRIC dionički 5.7.2013 73,8147 EUR 0,34
Ilirika Azijski tigar dionički 5.7.2013 44,6303 EUR 0,2723
ZB trend dionički 5.7.2013 129,99 EUR 0,1927
ZB aktiv dionički 5.7.2013 97,21 HRK 0,1855
HI-growth dionički 5.7.2013 8,5712 EUR 0,1683
KD Energija dionički 5.7.2013 8,759 HRK -0,016
Allianz Equity dionički 5.7.2013 116,0974 EUR -0,0368
ZB BRIC+ dionički 5.7.2013 79,06 EUR -0,0506
Raiffeisen World dionički 5.7.2013 116,3501 EUR -0,0688
NETA Bric dionički 5.7.2013 18,1243 EUR -0,0926
PBZ Equity dionički 5.7.2013 66,6547 HRK -0,1224
Capital Two dionički 5.7.2013 64,4916 HRK -0,1792
OTP MERIDIAN 20 dionički 5.7.2013 78,015 EUR -0,1966
KD Prvi izbor dionički 5.7.2013 10,9366 HRK -0,2899
Erste Adriatic Equity dionički 5.7.2013 75,8601 EUR -0,3415
A1 dionički 5.7.2013 82,3 HRK -0,3511
NETA Rusija dionički 5.7.2013 26,1456 EUR -0,367
HPB Dionički dionički 5.7.2013 85,2092 HRK -0,4118
Raiffeisen Prestige Equity dionički 5.7.2013 107,87 EUR -0,5899
HPB Titan dionički 5.7.2013 66,1068 EUR -0,6439
HPB World Absolute Value - dionički 5.7.2013 102,3964 EUR -0,7837
DJE
Platinum Blue Chip dionički 5.7.2013 88,0851 EUR -0,853
ZB euroaktiv dionički 5.7.2013 117,97 EUR -0,9571
KD Nova Europa dionički 5.7.2013 5,752 HRK -0,971
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 5.7.2013 120,2926 EUR -0,9784
PBZ I-Stock dionički 5.7.2013 53,1089 HRK -1,0141
FIMA Equity dionički 5.7.2013 53,0322 HRK -9,887
Mješoviti fondovi
OTP uravnoteženi mješoviti 5.7.2013 92,5609 HRK 0,1387
Agram Trust mješoviti 5.7.2013 56,9613 HRK 0,0917
ICF Balanced mješoviti 5.7.2013 100,8884 HRK 0,0877
HI-balanced mješoviti 5.7.2013 10,3328 EUR 0,0755
Allianz Portfolio mješoviti 5.7.2013 120,7429 HRK 0,0642
Raiffeisen Balanced mješoviti 5.7.2013 117,35 EUR -0,0086
ZB global mješoviti 5.7.2013 136,71 EUR -0,1315
Raiffeisen Prestige mješoviti 5.7.2013 89,4001 EUR -0,1339
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 5.7.2013 4,728 HRK -0,249
KD Balanced mješoviti 5.7.2013 7,6123 HRK -0,2568
NETA EM Balanced mješoviti 5.7.2013 69,5462 HRK -0,279
PBZ Global mješoviti 5.7.2013 89,8783 HRK -0,3847
HPB Global mješoviti 5.7.2013 76,8102 HRK -0,3985
Obveznički fondovi
Capital One obveznički 5.7.2013 178,7947 HRK -0,004
Raiffeisen Bonds obveznički 5.7.2013 150,7101 EUR -0,0132
OTP euro obveznički obveznički 5.7.2013 118,824 EUR -0,035
ZB bond obveznički 5.7.2013 169,39 EUR -0,0354
HI-conservative obveznički 5.7.2013 12,1178 EUR -0,0866
Erste Bond obveznički 5.7.2013 121,4301 EUR -0,0988
HPB Obveznički obveznički 5.7.2013 133,1851 EUR -0,0988
PBZ Bond obveznički 5.7.2013 105,5365 EUR -0,3174
Novčani fondovi
Locusta Cash novčani 5.7.2013 1.282,15 HRK 0,013
Agram Euro Cash novčani 5.7.2013 11,704 EUR 0,0089
Erste Euro-Money novčani 5.7.2013 112,96 EUR 0,0088
Erste Money novčani 5.7.2013 147,5001 HRK 0,0068
VB Cash novčani 5.7.2013 124,3711 HRK 0,0068
HI-cash novčani 5.7.2013 147,1534 HRK 0,0043
ZB europlus novčani 5.7.2013 147,1406 EUR 0,0042
HPB Novčani novčani 5.7.2013 140,3222 HRK 0,0035
PBZ Euro Novčani novčani 5.7.2013 135,2383 EUR 0,0033
Allianz Cash novčani 5.7.2013 115,9593 HRK 0,0028
OTP novčani fond novčani 5.7.2013 129,9859 HRK 0,0028
PBZ Novčani novčani 5.7.2013 140,4684 HRK 0,0024
Auctor Cash novčani 5.7.2013 106,182 HRK 0,002
NETA Multicash novčani 5.7.2013 103,388 HRK 0,0016
ZB plus novčani 5.7.2013 172,1515 HRK 0,0003
Raiffeisen Cash novčani 5.7.2013 153,7201 HRK 0
PBZ Dollar novčani 5.7.2013 127,8223 USD -0,0005
OTP euro novčani novčani 5.7.2013 100,5763 EUR -0,008
HPB Euro Novčani novčani 5.7.2013 104,0764 EUR -0,0093
Raiffeisen euroCash novčani 5.7.2013 103,7701 EUR -0,0096
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 5.7.2013 97,058 HRK 0,2857
OTP indeksni indeksni 5.7.2013 38,0318 HRK 0,1042
Posebni fondovi
VB SMART posebni 5.7.2013 95,4471 EUR 0,1863
Dionički fond fondova
NETA GDEM dionički fond 5.7.2013 8,5411 EUR 0,1395
fondova
OTP Europa Plus dionički fond 5.7.2013 111,3722 EUR -0,0572
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 5.7.2013 8,3773 EUR 0,171
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.135 - Tokyo/Nikkei 14.109 14.309 London/FTSE-100 6.444 6.421 Frankfurt/DAX 30 7.997 7.806
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu bi cijene dionica mogle nastaviti rasti jer bi loše gospodarske vijesti mogle odgoditi Fedovo smanjenje poticajnih mjera, dok bi dobre značile da je gospodarstvo dovoljno snažno da može rasti i bez poticaja središnje banke.
Dow Jones indeks ojačao je prošloga tjedna 1,5 posto, na 15.135 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,6 posto, na 1.631 bod, a Nasdaq indeks 2,2 posto, na 3.479 bodova.
Ulagači su već neko vrijeme u nedoumici. Bojazan da bi Fed mogao smanjiti poticajne programe, koji već dugo podržavaju rast cijena dionica, dovodi ih u poziciju da priželjkuju samo pristojne makroekonomske podatke, što bi značilo da će Fed nastaviti voditi labavu monetarnu politiku, a da će gospodarstvo rasti umjereno.
Ako pak podaci nagovijeste da je gospodarstvo čvrsto na putu samoodrživog rasta, to bi značilo da će Fed smanjiti poticajne monetarne mjere, što bi dovelo u pitanje rast gospodarstva, pa i cijena dionica.
Zbog toga se posljednjih tjedana događalo da su slabi makroekonomski podaci dovodili do rasta cijena, dok su dobri izazivali prodaju dionica.
Međutim, nakon što su u petak bolji nego što se očekivalo podaci o zaposlenosti u SAD-u potaknuli rast cijena dionica, moguće je da je na tržištu ipak prevladalo mišljenje da su dobri podaci jednostavno – dobri podaci.
„Dobra vijest je dobra vijest, no puno je nesigurnosti na tržištu jer su se ulagači naviknuli na pritjecanje Fedovog jeftinog novca, pa se plaše kako će se razvijati situacija, kada taj priljev oslabi“, kaže David Kelly, strateg u JPMorgan Fundsu.
Snažan rast zaposlenosti navješćuje da bi američka središnja banka mogla već u rujnu početi smanjivati poticajne monetarne programe. To bi, doduše, loše utjecalo na tržište, jer Fedovi programi otkupa državnih i hipotekarnih obveznica u iznosu od 85 milijardi dolara mjesečno već dugo potiču rast cijena dionica, no s druge strane, ubrzanje rasta gospodarstva znači da mu monetarni poticaji ubuduće ne bi ni trebali.
Ovoga će tjedna u fokusu biti govor predsjednika Feda Bena Bernanke u Nacionalnom odboru za ekonomska istraživanja u srijedu. Ulagači se nadaju novim signalima po pitanju poticajnih programa.
Istoga dana bit će objavljeni dijelovi zapisnika s posljednje sjednice Feda, koji bi mogli pokazati koliko se čelnika središnje banke zalaže za smanjenje poticajnih monetarnih mjera, a koliko za nastavak dosadašnje politike.
Ovoga tjedna počinje i sezona objave poslovnih rezultata američkih kompanija ostvarenih u drugom tromjesečju. Aluminijski div Alcoa prvi će, po običaju, objaviti podatke u ponedjeljak.
Dosadašnje procjene kompanija ne najavljuju baš sjajnu sezonu. Uoči početka sezone odnos između negativnih i pozitivnih procjena iznosi 3 naprema 1.
Zbog toga su i analitičari smanjili svoje ranije prognoze. U najnovijoj anketi Thomson Reutersa očekuju da će kompanije iz sastava S&P 500 indeksa u drugom kvartalu ostvariti rast dobiti za 1,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok bi im prihodi mogli porasti 2,9 posto.
Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su snažno poskočili zbog ojačalog optimizma ulagača u vezi oporavka američkog gospodarstva, temeljenog na novim gospodarskim pokazateljima.
Najveći dobitnik bio je frankfurtski DAX, koji je poskočio gotovo 2,5 posto, na 7.997 bodova. Na dobitku od gotovo dva posto bio je pariški CAC, ojačavši na 3.828 bodova, dok je londonski Ftse bio u plusu 1,08 posto i iznosio je 6.444 boda.
Za optimizam u vezi oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva, kažu trgovci, zaslužno je najnovije izvješće s američkog tržišta rada. Ono je u petak pokazalo 195 tisuća novih radnih mjesta u lipnju, čime su osjetno premašena tržišna očekivanja rasta zaposlenosti za oko 166 tisuća.
Ulagače su, dodaju trgovci, ohrabrile i vijesti iz Portugala da je u posljednjem trenu postignut politički dogovor u Lisabonu i time izbjegnut pad koalicijske vlade. Indeks Lisabonske burze PSI 20 skočio je 1,85 posto, na 5.507 bodova.
Pozitivnom ozračju pridonose i naznake da će Grčkoj biti odobrena isplata nove tranše kredita iz međunarodnog paketa EU-a i MMF-a.
Od pojedinačnih dobitnika isticao se njemački inženjerski div Siemens, sa skokom cijene dionica od pet posto nakon što je izvijestio o izdvajanju kompanije za rasvjetna tijela Osram Licht.
Ojačala je i dionica britanskog bankarskog diva Lloydsa, i to za 2,7 posto, nakon napisa da strani investitiori razmišljaju o kupovini do polovine udjela britanske države u toj banci.
Europski burzovni indeksi u petak su oštro pali zbog ojačalih očekivanja da će američka središnja banka Fed započeti s postupnim ukidanjem golemih poticajnih mjera nakon što su najnoviji podaci s tržišta rada bili snažniji nego što se očekivalo.
Na Wall Streetu je pak isto izvješće potaknulo uzlet indeksa budući da je ojačalo povjerenje ulagača u pogledu oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva.
"Dionice su u Europi danas poskočile uz podršku uzleta američkih burzi u kasnijem dijelu trgovanja u petak, jer su ulagače ohrabrili snažni podaci o zaposlenosti. Reakcije na izvješće bile su dramatične; dionice na obje strane Atlantika prvo su u petak ojačale a nedugo zatim oslabile, jer su podaci potpirili strahove ulagača da bi Fed sada mogao imati razlog da započne sa smanjenjem poticaja prije nego što su tržišta očekivala", kazao je analitičar tvrtke ETX Capital Ishaq Siddiqi. Indeks Tokijske burze oslabio je 1,4 posto, na 14.109 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2859 1,2860 1,2808
USD/JPY 101,17 101,53 100,90
GBP/USD 1,4910 1,4913 1,4857
USD/CHF 0,9637 0,9666 0,9627
*Izvor: REUTERS
Euro je danas ojačao prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima zbog naznaka da bi Grčkoj mogla biti odobrena isplata nove tranše kredita i vijesti o poboljšanju političke situacije u Portugalu.
Euro je u u takvim okolnostima ojačao 0,3 posto, na 1,2863 dolara.
Dolar je oslabio i prema jenu, i to za 0,15 posto, na 101,02 jena. Ranije je nakratko dosegnuo najvišu razinu u posljednjih mjesec i pol dana, od 101,54 jena.
Jedinstvenu europsku valutu poduprle su vijesti iz Grčke koja će vjerojatno postići dogovor s međunarodnim zajmodavcima nakon najnovije ocjene reformi uvjetovanih u sklopu međunarodnog paketa pomoći i osigurati isplatu nove tranše.
Vjetar u leđa stigao je i iz Portugala, nakon umirujućih vijesti da je u posljednji tren postignut politički dogovor u Lisabonu, čime je izbjegnut pad tamošnje koalicijske vlade.
Analitičari ipak ne očekuju izrazitije jačanje eura prema dolaru, s obzirom na nedavno obećanje čelnika Europske središnje banke (ECB) Marija Draghija da će kamatne stope u eurozoni ostati niske kroz dulje vremensko razdoblje.
Uzlet dolara, nakon što je danas dosegnuo novu najvišu razinu prema drugim vodećim valutama u posljednje tri godine, ipak je zaustavljen jer su ulagači odlučili ubilježiti dobit od njegova najnovijeg uzleta, dok nastoje odgonetnuti kada će američka središnja banka Fed početi smanjivati poticajne mjere.
Analitičari kažu da su aktualni gubici dolara privremeni i da će se nastaviti njegov uzlazni trend, budući se čini da bi Fed mogao početi smanjivati poticaje već u rujnu, ako se situacija u gospodarstvu bude i dalje poboljšavala.
"Uzlet dolara u prošlom tjednu bio je posebno snažan, mislim da je tempo jačanja bio pretjeran, tako da je njegov aktualni uzmak normalna pojava", naglašava Ulrich Leuchtmann, čelnik valutne analize u banci Commerzbank. "Tržišta su sada pozicionirana za ostvarivanje dobiti nakon takvih kretanja, ali ovdje je riječ jednostavno o predahu".
Tržišta će fokus preusmjeriti zabilješkama s posljednjeg Fedovog sastanka, čija se objava očekuje u srijedu, a svaka nova naznaka zaoštravanja monetarne politike mogla bi biti poticajna za dolar, smatraju analitičari.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 05. 07. USLIB 0,12530 0,001 0,19478 0,26990 0,40990 05. 07. EULIB 0,04000 0,001 0,07357 0,14143 0,24714
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 09. srpnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4874 5,8276 8,6840 5,7595 6,0445 8,5680
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnu listu od prošlog petka, oslabila prema euru za 0,08 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,487423 kune.
Na vrijednosti je prema kuni dobio i američki dolar koji je ojačao za 0,30 posto, na 5,827695 kuna po srednjem tečaju.
Istodobno su prema kuni oslabile švicarska i britanska valuta, švicarski franak za 0,19 posto i njegov srednji tečaj iznosi 6,044581 kunu, a britanska funta za 0,22 posto, na 8,684091 kunu po srednjem tečaju.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 09. srpnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5700 6,0279 8,9539 6,2160 OTP Banka Hrvatska 7,5634 5,9758 8,8909 6,1949 Štedbanka 7,6083 6,0522 8,8992 6,1943 Partner banka 7,5500 6,0296 8,8881 6,1803 Erste&Steiermarkische 7,5770 6,0250 8,9910 6,2370 Hrvatska poštanska banka 7,5650 6,0511 8,9906 6,3009 Splitska banka 7,5700 6,0162 8,9308 6,2206 Podravska banka 7,6641 6,0568 8,9189 6,2041 Istarska kreditna banka 7,5750 6,0250 8,9272 6,2380 Karlovačka banka 7,5790 6,0360 8,9944 6,2606 Croatia banka 7,5885 5,9978 8,9003 6,2035 Sberbank 7,5850 6,0025 8,9186 6,2561 Hypo Group Alpe-Adria 7,5700 6,0372 8,9682 6,2582 Fina 7,5150 6,0511 8,9906 6,3009 Privredna banka 7,5400 6,0898 8,8967 6,2481 Centar banka 7,5608 5,9559 8,9011 6,2259
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5098 5,8451 8,7101 6,0627 Zagrebačka banka 7,5600 5,9452 8,8310 6,1307 OTP Banka Hrvatska 7,5500 5,9466 8,8300 6,1647 Štedbanka 7,5780 5,9805 8,8111 6,1329 Partner banka 7,5400 5,9806 8,8494 6,1696 Erste&Steiermarkische 7,5650 5,9913 8,9417 6,2023 Hrvatska poštanska banka 7,5550 5,9617 8,8577 6,2077 Splitska banka 7,5600 5,9432 8,8654 6,1660 Podravska banka 7,6633 5,9568 8,8789 6,1741 Istarska kreditna banka 7,5650 5,9850 8,8230 6,2077 Karlovačka banka 7,5690 5,9750 8,9035 6,1973 Croatia banka 7,5735 5,9570 8,8395 6,1672 Sberbank 7,5650 5,9734 8,8751 6,2259 Hypo Group Alpe-Adria 7,5600 5,9371 8,8681 6,1581 Fina 7,5050 5,9617 8,8577 6,2077 Privredna banka 7,5300 5,9704 8,8086 6,1863 Centar banka 7,5503 5,9267 8,8577 6,1956
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4646 5,8102 8,6580 6,0264 Zagrebačka banka 7,4600 5,7442 8,5324 5,9234 OTP Banka Hrvatska 7,4375 5,7077 8,5690 5,9288 Štedbanka 7,4643 5,7412 8,4586 5,8876 Partner banka 7,4300 5,6701 8,5315 5,9274 Erste&Steiermarkische 7,4650 5,7105 8,5227 5,9117 Hrvatska poštanska banka 7,4450 5,6820 8,4843 5,8874 Splitska banka 7,4600 5,7387 8,5605 5,9599 Podravska banka 7,4350 5,7345 8,5442 5,9835 Istarska kreditna banka 7,4650 5,7200 8,5364 5,8964 Karlovačka banka 7,4500 5,6770 8,4595 5,8882 Croatia banka 7,4559 5,7525 8,6337 5,9660 Sberbank 7,4650 5,7111 8,5451 5,9539 Hypo Group Alpe-Adria 7,4600 5,7369 8,5679 5,9579 Fina 7,4450 5,6820 8,4843 5,8874 Privredna banka 7,4300 5,6792 8,5483 5,8845 Centar banka 7,4507 5,7286 8,5277 5,8934
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4450 5,6867 8,4471 5,8642 OTP Banka Hrvatska 7,4256 5,6727 8,4820 5,8865 Štedbanka 7,4344 5,6838 8,3740 5,8288 Partner banka 7,4200 5,6380 8,4904 5,9039 Erste&Steiermarkische 7,4550 5,6870 8,4800 5,8880 Hrvatska poštanska banka 7,4250 5,5967 8,3570 5,7991 Splitska banka 7,4500 5,6832 8,4951 5,9174 Podravska banka 7,4200 5,6645 8,4542 5,9335 Istarska kreditna banka 7,4550 5,6850 8,5190 5,8632 Karlovačka banka 7,4400 5,6270 8,3850 5,8364 Croatia banka 7,4410 5,7175 8,5729 5,9297 Sberbank 7,4450 5,6820 8,5017 5,9237 Hypo Group Alpe-Adria 7,4500 5,6368 8,4678 5,8578 Fina 7,4250 5,5967 8,3570 5,7991 Privredna banka 7,4200 5,6224 8,4628 5,8256 Centar banka 7,4402 5,6965 8,5104 5,8632
6. Umjereni rast depozita kod banaka
Ukupni štedni i oročeni depoziti kod banaka u Hrvatskoj bilježe na godišnjoj razini umjereno povećavaju te je njihova stopa rasta na kraju travnja iznosila 2,1 posto, pri čemu se bilježi porast deviznih, a smanjenje kunskih depozita, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
Ukupni kunski i devizni depoziti kod kreditnih institucija na kraju travnja ove godine iznosili su 192,3 milijardi kuna (151,3 milijardi kuna devizni i 40,9 milijardi kuna kunski depoziti).
Po podacima iz zadnjeg Biltena HNB-a za travanj u tom su mjesecu ukupni štedni i oročeni depoziti smanjeni za 2,2 milijarde kuna, a smanjenje je zabilježeno i kod kunskih (za 821 milijun kuna) i kod deviznih depozita (za 1,4 milijarde kuna). Takva se kretanja u travnju, napominju analitičari središnje banke, u najvećoj mjeri mogu objasniti padom depozita ostalih financijskih institucija (posebice društava za osiguranje i mirovinskih fondova) zbog kupnje državne obveznice izdane početkom travnja.
Poduzeća i stanovništvo u travnju su također smanjili depozite, posebice devizne.
Unatoč tome, ističu, ukupni štedni i oročeni depoziti i nadalje se na godišnjoj razini umjereno povećavaju te njihova stopa rasta na kraju travnja iznosi 2,1 posto.
Pritom su devizni depoziti porasli za 4,5 posto, odnosno 3,5 posto ako se isključi utjecaj tečaja, a kunski su se smanjili za 5,8 posto.
7. HBOR-u kredit Razvojne banke Vijeća Europe od 90 milijuna eura
Predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) potpisali su danas ugovor o kreditu u iznosu od 90 milijuna eura, namijenjenih prvenstveno za financiranje projekata malog i srednjeg poduzetništva te projekata lokalne i regionalne samouprave.
Ugovor su potpisali guverner CEB-a Rolf Wenzel i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, koji je tom prilikom istaknuo da dvije razvojne banke surađuju od 2001. godine, od kada je sredstvima CEB-a, odnosno s ukupno 158 milijuna eura, financirano 422 projekta malih i srednjih poduzetnika te 25 projekata komunalne infrastrukture kroz koje je otvoreno 1.350 novih radnih mjesta, a višestruko više ih je očuvano.
Novi kredit CEB-a, najvrijedniji do sada, HBOR-u je odobren na 15 godina uz 5 godina počeka za ulaganja javnog sektora, odnosno na 12 godina s 2 godine počeka za malo i srednje poduzetništvo. Kamatna stopa iznosi 2,03 do 2,53 posto godišnje ukoliko se odredi da bude fiksna, odnosno oko 1 posto po današnjim uvjetima ako se odredi kao varijabilna (tromjesečni EURIBOR plus 75 do 90 bazičnih bodova).
HBOR će pak kredite ovim sredstvima odobravati na rok od 12 do 17 godina, s počekom od 3 do 5 godina te kamatnom stopom, ovisno o kategoriji projekta, od 2, 4 ili 6 posto, odnosno 2, 3 ili 5 posto prema privremenoj mjeri sniženih kamatnih stopa, čije je trajanje produljeno do kraja ove godine.
Wenzel je pak istaknuo socijalnu komponentu poslovanja CEB-a te je kazao kako je s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o budućim kreditnim linijama za socijalne projekte, primjerice projekte socijalne inkluzije i podrške socijalnoj politici općenito. Međutim, zbog krize u brojnim europskim zemljama i rastuće nezaposlenosti, CEB sada veću pozornost posvećuje projektima poduzetnika i jedinica lokalne samouprave.
Socijalnu komponentu CEB-a istaknuo je i ministar financija Slavko Linić, inače predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, kazavši da je ta banka do sada uvelike kreditirala projekte na području obrazovanja, socijale i kulture.
S krizom CEB se više okrenuo financiranju start-up projekata ili projekata malog i srednjeg poduzetništva, a to je ono što Hrvatskoj sada najviše pomaže, kako bi se preokrenuo trend u nezaposlenosti, odnosno povećala zaposlenosti, rekao je Linić.
Nakon potpisivanja ugovora Kovačev se osvrnuo i na aktivnosti HBOR-a u prošloj i ovoj godini, kazavši da je, ponajprije zahvaljujući višestruko većim sredstvima iz državnog proračuna kojima je ojačan kapital HBOR-a, lani odobreno 56 posto više kredita, pri čemu su samo investicijski krediti uvećani za više od 90 posto prema 2011.
U prvoj polovici ove godine HBOR je odobrio 3,9 milijardi kuna kredita ili 11,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Predstavljene su i neke od novosti u kreditnim programima HBOR-a, poput kreditiranja nematerijalne imovine, odnosno ulaganja u razvoj proizvoda, patente, licence, certificiranje i sl., kao i financiranje projekata malih i srednjih poduzetnika u turizmu.
8. Najviše plaće u ICT-u i energetici, najmanje u turizmu i transportu
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je u drugom kvartalu ove godine iznosila 5.403 kune, što je neznatno više nego u prvom kvartalu kada je bila 5.399 kuna, a najviše plaće, za 27 odnosno 20 posto iznad prosjeka bile su u djelatnostima ICT i energetici, dok su najniže, za 15 odnosno 12 posto ispod prosjeka bile u turizmu i ugostiteljstvu te transportu.
Podaci su to servisa MojaPlaća koji u sklopu portala MojPosao prati iznose plaća za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj te obuhvaća 273 radna mjesta iz 30 djelatnosti, a obrada podataka napravljena je na 155 radnih mjesta.
Servis je utvrdio da su općenito najplaćenija zanimanja iz područja tehnologije i razvoja te ljudskih potencijala sa po 60 posto višim plaćama od prosjeka, dok su najmanje plaćeni u pomoćnim zanimanjima, i to uslužna i zanimanja u drvnoj industriji čija prosječna neto plaća za 34 odnosno 31 posto zaostaje za prosječnom neto plaćom.
Po spolu, muškarci su u drugom kvartalu ove godine u prosjeku imali 8 posto višu plaću od žena, za razliku od prvog kvartala ove godine kada je ta razlika bila 6 posto.
I stupanj obrazovanja uvjetuje višu plaću pa su tako oni sa završenim fakultetom imali 50 posto veću plaću od onih sa srednjom školom, a završeni magisterij ili doktorat plaću povećava u prosjeku za čak 94 posto u odnosu na srednju školu.
Servis MojaPlaća utvrdio je i da su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu u Hrvatskoj za 15 posto više od prosjeka, dok su u tvrtkama s pretežito domaćim vlasništvom najniže i 6 posto manje od prosjeka te su bile oko 5.000 kuna.
Ali zato zaposleni u državnim tvrtkama imaju 2 posto više plaće od prosjeka, a oni u javnoj i lokalnoj samoupravi 3 posto više.
Po županijama najniže prosječno neto plaće, oko 20 posto ispod prosjeka, su u Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj, dok su najviše, 12 posto iznad prosjeka u Gradu Zagrebu.
9. Lagarde signalizirala niže prognoze gospodarskog rasta
Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde naznačila je da će taj međunarodni zajmodavac idućih dana blago sniziti prognoze rasta svjetskog gospodarstva.
U travnju su MMF i Svjetska banka konstatirali da se gospodarstvo oporavlja različitim tempom u tri skupine zemalja, koji se kreće od 5,5 posto u gospodarstvima u nastajanju, preko dva posto u razvijenim zemljama poput SAD-a i Australije do de facto stagnirajućih gospodarstava eurozone.
"Zato smo procijenili da će svjetsko gospodarstvo rasti po stopi od oko 3,3 posto. Bojim se ipak da kada se uzmu u obzir aktualni trendovi, posebno u gospodarstvima u nastajanju, da smo možda nešto ispod te brojke", kazala je Lagarde jučer na ekonomskom skupu u Aix-en-Provenceu na jugu Francuske.
Ovog je mjeseca Svjetska banka snizila prognozu rasta kineskog gospodarstva na 7,7 posto, s ranije procijenjenih 8,4 posto, upozoravajući i na moguće oštro usporavanje zbog smanjenih ulaganja.
Zbog toga je prognoza rasta svjetskog gospodarstva za ovu godinu snižena na 2,2 posto, s 2,4 posto prognoziranih u siječnju.
Lagarde nije željela iznositi nikakve brojke, napominjući da će ih idućih dana objaviti glavni ekonomist MMF-a.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821