Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
03. srpnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Linić: u zadnjem tromjesečju tehnički rebalans proračuna zbog zdravstva
7. Nastavak rasta loših kredita i otežanog korporativnog restrukturiranja
8. Recesija u eurozoni popustila na kraju drugog tromjesečja - Markit
9. Rast prometa od trgovine na malo u eurozoni za 1,0 posto u svibnju
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
03. 07. 164.880.000 364.880.000 114.880.000 1,99
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 3.480.000 1,78 1 tjedan 40.390.000 2,00 1 mjesec 71.010.000 2,00 Ukupno 114.880.000 1,99
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo lagano smanjenje ukupnih potreba korisnika, dok je istodobno ponuda bilježila lagani rast.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 164,88 milijuna kuna ili za oko 14 posto manje no u utorak.
Istodobno se na strani ponude našlo 364,88 milijuna kuna, ili za oko 21 posto više no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 71,01 milijun kuna, plasirano putem ročnih plasmana na rok od mjesec dana uz kamatnu stopu od 2 posto. Također je plasirano i 40,39 milijuna kuna pozajmica na rok dod tjedan dana uz kamatu od 2 posto.
Prekonoćnih je pozajmica pak plasirano u iznosu od tek 3,48 milijuna kuna a pritom je kamatna stopa pala sa 3,5 na 1,78 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 114,88 mlijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog neusklađenih uvjeta kreditiranja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa porasla je sa 0,43 na 1,99 posto.
„Visoka likvidnost sustava ogleda se i ponudi kratkoročnih sredstava na Tržištu novca. Unatoč obilju ponde, dio potražnje za ročnim pozajmicama nije podmiren zbog nesklonosti kreditora plasmanu na rok do mjesec dana. Trgovalo se pozajmicama s različitim rokovima dospijeća uz prosječnu kamatnu stopu od 1,99%.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Porast Crobexa
Dioničkom indeksu Zagrebačke burze Crobexu danas je porasla vrijednost za 0,10 posto, na 1.810,68 bodova, dok je indeks Crobex10 smanjen za 0,05 posto, na 1.023,73 boda.
Redovni promet Burze iznosio je danas svega 5,9 milijuna kuna, a još je 2,6 milijuna kuna ostvareno blok prometom dionicom ZIF-a Slavonski.
Promete veće od milijun kuna imale su dionice Ericssona Nikole Tesle (1,2 milijuna kuna) i HT-a (1,1 milijun kuna), pri čemu je cijena dionice Ericssona N.Tesle porasla za 1,93 posto, na 1.529,01 kunu, a HT-a pala za 1,07 posto, na 175,40 kuna.
Uz blok promet od 2,6 milijun kuna po cijeni od 35 kuna, dionica ZIF-a Slavonskog ostvarila je i 360,7 tisuća kuna redovnog prometa. Pritom joj je cijene u redovnom trgovanju porasla za 11,03 posto, na 32,20 kuna.
Dionica IGH zabilježila je promet od 318,7 tisuća kuna uz nepromijenjenu cijenu od 190 kuna.
Više od po 200 tisuća kuna prometa danas su imale dionice Leda kojima je cijena porasla za 0,14 posto, na 7.686,01 kunu, te dionice Luke Ploče koje su trgovanje završile s rastom cijene od 2,21 posto, na 504,06 kuna.
Cijena dionice kutinske Petrokemije, uz promet od 142,5 tisuća kuna, snižena je za 0,64 posto, na 197,70 kuna. Petrokemija je danas izvijestila da, zbog tehničko-tehnoloških problema i kvara na postrojenju za proizvodnju uree, tvornica ide u zastoj postrojenja amonijak, dok ostala postrojenja rade sukladno planovima. U tijeku je sanacija kvara, a u Petrokemiji očekuju da će zastoj trajati dva tjedna.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 119,53 120,10 119,53 139.809,62 -0,47%
ATGR-R-A 580,00 599,99 599,99 74.972,92 3,80%
DLKV-R-A 20,76 22,77 20,90 41.809,30 -4,26%
HT-R-A 175,19 177,90 175,40 1.154.474,71 -1,07%
IGH-R-A 190,00 200,00 190,00 318.746,74 0,00%
INA-R-A 4.261,00 4.280,00 4.261,10 111.072,00 -0,81%
INGR-R-A 3,04 3,17 3,04 22.441,31 -0,98%
KOEI-R-A 703,00 717,50 703,00 16.887,60 -1,68%
LEDO-R-A 7.686,00 7.700,00 7.686,01 223.174,01 0,14%
LKPC-R-A 500,19 520,00 504,06 215.973,73 2,21%
MGMA-R-A 1,48 1,67 1,50 86.940,84 -18,48%
OPTE-R-A 7,71 7,99 7,80 27.369,30 -2,50%
PODR-R-A 239,79 239,90 239,90 5.995,85 2,09%
PTKM-R-A 197,62 198,98 197,70 142.527,28 -0,64%
ULPL-R-A 174,23 180,00 179,98 6.782,22 -1,35%
VART-R-1 16,30 16,90 16,90 16.551,00 3,49%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 283,00 284,50 283,00 94.550,25 -0,53%
AMDN-R-A 49,99 49,99 49,99 8.498,30 -0,06%
ATLN-R-A 55,90 57,00 56,00 75.846,18 0,00%
ATPL-R-A 303,00 313,98 304,04 72.859,64 -4,08%
AUHR-R-A 290,00 290,00 290,00 10.730,00 0,00%
BD62-R-A 17,00 17,10 17,00 9.258,00 -5,56%
BLJE-R-A 66,13 67,49 67,49 95.601,75 -0,66%
DDJH-R-A 73,59 73,79 73,65 6.776,20 0,08%
DIOK-R-A 22,80 24,30 22,93 108.184,57 -3,70%
ERNT-R-A 1.500,00 1.550,00 1.529,01 1.237.227,92 1,93%
FNVC-R-A 72,72 72,72 72,72 1.163,52 4,03%
HCRC-R-A 99,99 99,99 99,99 4.999,50 5,25%
HCVT-R-A 190,00 190,01 190,00 28.690,54 -5,00%
HDEL-R-A 100,55 101,00 101,00 24.724,75 -0,50%
HIMR-R-A 205,00 205,00 205,00 20.500,00 0,00%
HTPK-R-A 49,00 56,66 50,02 88.717,01 -9,05%
JDPL-R-A 62,00 62,01 62,00 15.314,20 -3,74%
JDRA-R-A 525,00 525,00 525,00 38.850,00 0,00%
JNAF-R-A 2.349,00 2.350,00 2.350,00 9.397,00 1,86%
KNZM-R-A 140,01 140,01 140,01 560,04 0,00%
KODT-R-A 1.085,10 1.140,00 1.085,10 17.902,70 1,21%
KOKA-R-A 160,00 160,00 160,00 5.600,00 6,31%
KORF-R-A 149,03 151,29 149,50 87.710,13 0,34%
KRAS-R-A 395,31 406,99 395,31 49.530,71 -0,17%
KSST-R-A 419,62 419,62 419,62 1.678,48 -0,02%
LKRI-R-A 117,17 119,98 117,17 8.498,55 -1,70%
LPLH-R-A 39,90 46,00 45,00 23.364,37 18,42%
LRH-R-A 2.299,99 2.300,00 2.300,00 13.799,99 2,22%
RIVP-R-A 14,50 14,52 14,50 14.358,50 0,00%
SLPF-R-A 28,96 33,98 32,20 360.689,50 11,03%
SLPF-R-Ablok 35,00 35,00 \ 2.590.000,00 \
SLRS-R-A 450,00 450,00 450,00 9.900,00 -2,17%
SMNS-R-A 449,00 449,00 449,00 14.368,00 2,05%
THNK-R-A 611,01 614,00 611,01 14.084,32 -0,03%
TISK-R-A 214,03 214,25 214,07 118.393,76 0,02%
TNPL-R-A 295,00 295,13 295,00 4.721,56 -5,44%
VDKT-R-A 301,05 301,05 301,05 15.052,50 0,02%
VPIK-R-A 123,35 126,90 124,00 55.852,53 0,63%
ZABA-R-A 30,50 31,25 31,25 85.376,18 2,16%
ZTNJ-R-A 175,00 175,00 175,00 2.800,00 -0,01%
Domaći MTP
HDBK-R-A 165,01 165,01 165,01 1.650,10 -0,89%
PRFC-R-A 18,27 18,28 18,27 1.498,69 -11,74%
Inozemni MTP
EGB-S-LDX2 55,95 60,30 60,20 299.183,50 -12,24%
EGB-S-LWL1 105,96 108,61 108,61 8.476,39 27,03%
EGB-S-SDX3 114,50 114,50 114,50 9.160,00 11,06%
EGB-S-SDX4 89,60 91,65 89,60 56.901,35 12,70%
EGB-S-SSP2 11,40 11,40 11,40 22.800,00 8,57%
EGB-S-TSWL 65,49 69,70 65,49 96.371,59 -20,62%
Ukupan promet
8.547.701,20
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,11 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u utorak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,2 boda ili 0,11 posto – na 178,4156 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Erste Plavi fonda porasla 0,23 posto, na 184,3423 boda a AZ fonda 0,16 posto, na 184,0783 boda. Također je porasla vrijednost i fonda PBZ Croatia osiguranja 0,05 posto, na 163,5386 bodova te Raiffeisen fonda 0,01 posto, na 176,2409 bodova.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima gotovo svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost AZ benefit DMF-a i Erste Plavi Expert DMF-a viša po 0,22, AZ profit DMF-a 0,2, Erste Plavi Protect DMF-a 0,19 a Croatia osiguranje DMF-a 0,18 posto. Podaci pak Raiffeisen DMF-a nisu bili dostupni
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima velika većina ih je bilježila rast vrijednosti. Tako je vrijednost AZ ZABA fonda porasla 0,33, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i fonda Croatia osiguranja po 0,19, AZ VIP fonda i fonda HEP grupe po 0,18, AZ Zagreb fonda i fonda Hrvatskih autocesta po 0,16, fonda Auto Hrvatske 0,15, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,14, AZ Dalekovod fonda 0,13, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,08, Cestarskog fonda 0,03, a fonda Željezničara i fonda T-HT-a po 0,01 posto. S druge je pak strane tek vrijednost fonda Novinara pala 0,02 posto, dok podaci fonda Ericsson Nikole Tesle i fonda Hrvatskog liječničkog sindikata nisu bili dostupni.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
01. 07. 02. 07.
Mirex 178,2165 178,4156 0,11
AZ OMF* 183,7777 184,0783 0,16
Erste Plavi OMF. 183,9191 184,3423 0,23
PBZ Croatia osig.OMF 163,4563 163,5386 0,05
Raiffeisen OMF 176,2301 176,2409 0,01
AZ benefit DMF** 191,5681 191,9925 0,22
AZ profit DMF 213,2939 213,7200 0,20
Croatia osiguranje DMF 130,8382 131,0689 0,18
Erste Plavi Expert DMF 153,6824 154,0136 0,22
Erste Plavi Protect DMF 156,8181 157,1155 0,19
Raiffeisen DMF 167,6783 167,6783 /
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 104,7146 104,8574 0,14
Auto Hrvatska ZDMF 119,0000 119,1830 0,15
AZ Dalekovod ZDMF*** 204,4681 204,7432 0,13
AZ Hr. kontrola zračne plov. 200,0900 200,4677 0,19
AZ VIP ZDMF 215,7800 216,1587 0,18
AZ ZABA 99,9867 100,3149 0,33
AZ Zagreb ZDMF 156,9423 157,1968 0,16
ZDMF cestarski fond 135,7955 135,8309 0,03
ZDMF Croatia osiguranje 114,7223 114,9401 0,19
ZDMF Ericsson N. Tesla 177,7352 177,7352 /
ZDMF HEP grupa 120,6891 120,9037 0,18
ZDMF Hrvatskih autocesta 130,6266 130,8340 0,16
ZDMF Hr. liječničkog sind. 190,6530 190,6530 /
ZDMF Novinar 163,3141 163,2736 -0,02
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,3115 135,3267 0,01
ZDMF Sind. Pomoraca Hr. 117,0948 117,1915 0,08
ZDMF T-HT 154,6689 154,6918 0,01
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Dobitnici i dalje u većini
I u utorak je među investicijskim fondovima većina njih bilježila dobitke. Naime, po podacima iCapital-a, njih 53 ili 65,43 posto bilježilo je dobitke, dok ih je 26 ili 32,1 posto bilo gubitnika. Pritom se vrijednost 2 fonda nisu mijenjale.
Među dioničkim investicijskim fondovima ovaj je puta bilo nešto više gubitnika. Naime, njih 18 bilježilo je pad, dok ih je 16 bilježilo rast vrijednosti. Gubici su se tako kretali od 0,01 posto ZB aktiv fonda do 1,14 posto NETA Bric fonda. S duge su se strane dobici kretali od 0,008 posto HPB World Absolute Value - DJE fonda do 1,53 posto FIMA Equity fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova većina ih je, pak, bilježila rast vrijednosti. Naime, njih 9 bilježilo je dobitke, dok su 4 bila gubitnika. Tako su se dobici kretali od 0,06 posto HPB Global fonda do 0,44 posto KD Balanced fonda. S druge su pak strane gubici bili od 0,03 posto Raiffeisen Balanced fonda do 0,35 posto NETA EM Balanced fonda.
I među obvezničkim investicijskim fondovima velika većina ih je bilježila dobitke. Naime, su vrijednosti ZB bond fonda i OTP euro obveznički fonda niže 0,005 odnosno 0,01 posto. Svi ostali bilježili su dobitke u rasponu od 0,02 posto Capital One fonda do 0,35 posto Raiffeisen Bonds fonda.
Novčani investicijski fondovi već tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima a pritom su tek vrijednosti Erste Money fonda, Raiffeisen Cash fonda i Raiffeisen euroCash fonda ostale nepromijenjene. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,0001 posto PBZ Dollar fonda do 0,01 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
FIMA Equity dionički 2.7.2013 52,4973 HRK 1,5351
NETA Mena dionički 2.7.2013 481,856 HRK 0,9164
KD Victoria dionički 2.7.2013 13,607 HRK 0,8696
Ilirika Azijski tigar dionički 2.7.2013 44,8879 EUR 0,4833
NETA Rusija dionički 2.7.2013 26,1662 EUR 0,2694
Ilirika BRIC dionički 2.7.2013 74,1259 EUR 0,2456
HPB Dionički dionički 2.7.2013 85,0352 HRK 0,2102
Capital Two dionički 2.7.2013 64,7402 HRK 0,1634
ZB BRIC+ dionički 2.7.2013 78,78 EUR 0,1398
Allianz Equity dionički 2.7.2013 115,9161 EUR 0,1208
Erste Adriatic Equity dionički 2.7.2013 75,6901 EUR 0,119
NETA Global Developed dionički 2.7.2013 91,3248 HRK 0,0839
KD Nova Europa dionički 2.7.2013 5,8175 HRK 0,074
A1 dionički 2.7.2013 82,35 HRK 0,0608
NETA US Algorithm dionički 2.7.2013 139,3946 HRK 0,0244
HPB World Absolute Value - dionički 2.7.2013 102,0404 EUR 0,0084
DJE
ZB aktiv dionički 2.7.2013 96,3 HRK -0,0104
OTP MERIDIAN 20 dionički 2.7.2013 77,7698 EUR -0,0105
HPB Titan dionički 2.7.2013 66,0596 EUR -0,0442
KD Energija dionički 2.7.2013 8,6663 HRK -0,098
ZB trend dionički 2.7.2013 129,03 EUR -0,1161
Raiffeisen World dionički 2.7.2013 115,53 EUR -0,1643
HI-growth dionički 2.7.2013 8,5158 EUR -0,2121
Platinum Blue Chip dionički 2.7.2013 88,355 EUR -0,2452
Raiffeisen Prestige Equity dionički 2.7.2013 107,9201 EUR -0,2588
PBZ I-Stock dionički 2.7.2013 53,3839 HRK -0,2666
PBZ Equity dionički 2.7.2013 66,4648 HRK -0,2669
ZB euroaktiv dionički 2.7.2013 117,28 EUR -0,2721
NETA New Europe dionički 2.7.2013 93,1529 HRK -0,2954
Raiffeisen Central Europe dionički 2.7.2013 45,4501 EUR -0,4161
KD Prvi izbor dionički 2.7.2013 10,9255 HRK -0,4293
Platinum Global Opportunity dionički 2.7.2013 12,3721 USD -0,4482
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 2.7.2013 121,1734 EUR -0,6224
NETA Bric dionički 2.7.2013 18,276 EUR -1,1462
Mješoviti fondovi
KD Balanced mješoviti 2.7.2013 7,613 HRK 0,442
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 2.7.2013 4,735 HRK 0,4391
Raiffeisen Prestige mješoviti 2.7.2013 89,5201 EUR 0,3475
ICF Balanced mješoviti 2.7.2013 100,6341 HRK 0,3331
Allianz Portfolio mješoviti 2.7.2013 120,5702 HRK 0,2036
OTP uravnoteženi mješoviti 2.7.2013 92,2561 HRK 0,1039
Agram Trust mješoviti 2.7.2013 57,7078 HRK 0,0767
ZB global mješoviti 2.7.2013 136 EUR 0,0736
HPB Global mješoviti 2.7.2013 76,8236 HRK 0,0625
Raiffeisen Balanced mješoviti 2.7.2013 117,4101 EUR -0,034
HI-balanced mješoviti 2.7.2013 10,2976 EUR -0,13
PBZ Global mješoviti 2.7.2013 90,2513 HRK -0,1864
NETA EM Balanced mješoviti 2.7.2013 70,0289 HRK -0,3516
Obveznički fondovi
Raiffeisen Bonds obveznički 2.7.2013 151,0801 EUR 0,3521
Erste Bond obveznički 2.7.2013 121,84 EUR 0,255
HPB Obveznički obveznički 2.7.2013 133,3878 EUR 0,1187
PBZ Bond obveznički 2.7.2013 105,8011 EUR 0,0278
HI-conservative obveznički 2.7.2013 12,1229 EUR 0,0223
Capital One obveznički 2.7.2013 178,6916 HRK 0,02
ZB bond obveznički 2.7.2013 169,07 EUR -0,0059
OTP euro obveznički obveznički 2.7.2013 119,0674 EUR -0,0112
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 2.7.2013 11,7005 EUR 0,011
Erste Euro-Money novčani 2.7.2013 112,85 EUR 0,0088
VB Cash novčani 2.7.2013 124,3445 HRK 0,0086
Locusta Cash novčani 2.7.2013 1.281,85 HRK 0,0081
PBZ Euro Novčani novčani 2.7.2013 135,2196 EUR 0,0046
HPB Euro Novčani novčani 2.7.2013 104,0737 EUR 0,0043
HI-cash novčani 2.7.2013 147,1349 HRK 0,0039
Auctor Cash novčani 2.7.2013 106,173 HRK 0,0038
Allianz Cash novčani 2.7.2013 115,9494 HRK 0,0029
OTP euro novčani novčani 2.7.2013 100,5753 EUR 0,0026
OTP novčani fond novčani 2.7.2013 129,9755 HRK 0,0026
PBZ Novčani novčani 2.7.2013 140,4585 HRK 0,0024
ZB europlus novčani 2.7.2013 147,1288 EUR 0,0024
HPB Novčani novčani 2.7.2013 140,3092 HRK 0,0021
NETA Multicash novčani 2.7.2013 103,3828 HRK 0,0017
ZB plus novčani 2.7.2013 172,146 HRK 0,0012
PBZ Dollar novčani 2.7.2013 127,814 USD 0,0001
Erste Money novčani 2.7.2013 147,48 HRK 0
Raiffeisen Cash novčani 2.7.2013 153,7101 HRK 0
Raiffeisen euroCash novčani 2.7.2013 103,7701 EUR 0
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 2.7.2013 97,4873 HRK 0,5736
OTP indeksni indeksni 2.7.2013 38,1329 HRK 0,2118
Posebni fondovi
VB SMART posebni 2.7.2013 95,3026 EUR 0,1065
Dionički fond fondova
NETA GDEM dionički fond 2.7.2013 8,5665 EUR 0,0269
fondova
OTP Europa Plus dionički fond 2.7.2013 110,6779 EUR -0,2788
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 2.7.2013 8,3924 EUR -0,0334
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.932 14.974 Tokyo/Nikkei 14.055 14.098 London/FTSE-100 6.202 6.303 Frankfurt/DAX 30 7.782 7.910
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica blago pale jer su ulagači oprezni uoči blagdana i izvješća o zaposlenosti u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na tržište.
Dow Jones oslabio je 42 boda, ili 0,28 posto, na 14.932 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,05 posto, na 1.614 bodova, a Nasdaq indeks 0,03 posto, na 3.433 boda.
Jučer se ponovio scenarij od prethodna dva dana. Na početku trgovanja cijene su dionica porasle, zahvaljujući dobrim gospodarskim podacima, no te su dobitke izgubile pred samo zatvaranje tržišta.
„Ponovno smo vidjeli obrazac u kojemu ujutro cijene porastu, da bi u drugom dijelu dana pale“, kaže Ryan Detrick, analitičar u tvrtki Schaeffer's Investment Research.
Posljedica je to suzdržanosti ulagača uoči Dana nezavisnosti u četvrtak, kada se u SAD-u ne radi, dok se u srijedu radi skraćeno.
Ulagači nisu voljni znatnije mijenjati pozicije i zbog toga što će u petak biti objavljeno izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje obično značajno utječe na tržište.
U anketi Reutersa, analitičari procjenjuju da je u lipnju broj zaposlenih u SAD-u porastao za 165.000, manje od 194.000, prosječnog broja zaposlenih u posljednjih šest mjeseci. Stopa nezaposlenosti mogla bi, pak, skliznuti sa 7,6 na 7,5 posto.
Taj bi podatak mogao dati naznake hoće li Fed u rujnu smanjiti programe otkupa državnih i hipotekarnih obveznica u iznosu od 85 milijardi dolara mjesečno, koji već dugo podržavaju rast cijena dionica.
Pokažu li podaci do tada da je američko gospodarstvo čvrsto na putu samoodrživog rasta, središnja bi banka mogla početi ukidati poticajne monetarne mjere.
A i jučer objavljeni podaci ukazuju na jačanje gospodarstva i potrošnje. U svibnju su nove narudžbe tvornicama porasle 2,1 posto, nakon 1,3-postotnog rasta mjesec dana prije.
Prodaja novih automobila mogla bi, pak, prema podacima proizvođača, u lipnju zabilježiti rast od 10 posto na godišnjoj razini, što bi bio njezin najveći rast u pet i pol godina.
Zahvaljujući tome, jučer su dionice automobilskih proizvođača, kao što su General Motors i Ford, bile među dobitnicama.
Porasle su i cijene dionica u energetskom sektoru, što se zahvaljuje usponu cijene nafte na najvišu razinu u devet mjeseci jer se ulagači plaše da bi nemiri na Bliskom istoku mogli narušiti opskrbu tržišta 'crnim zlatom'.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,06 posto, na 6.303 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,92 posto, na 7.910 bodova, a pariški CAC 0,66 posto, na 3.742 boda.
Europski burzovni indeksi u srijedu su oštro smanjeni, predvođeni dionicama banaka i osiguravatelja, jer je optimizam među ulagačima splasnuo nakon vala loših vijesti na potezu od Portugala i Grčke preko Egipta do Kine.
Londonski Ftse i frankfurtski DAX indeks pritom su potonuli 1,6 posto, na 6.202 odnosno 7.782 boda. Na sličnom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, spustivši se za 1,5 posto, na 3.685 bodova.
Politička previranja u Portugalu koja bi mogla produbiti dužničku krizu u eurozoni, nemiri u Egiptu i usporavanje kineskog gospodarstva najveći su krivci za današnje loše raspoloženje na tržištima dionica.
Veći obujam trgovanja ipak se ne očekuje zbog skraćenog poslovanja američkih burzi pred sutrašnji državni praznik.
Najveći gubitnici zabilježeni su u sektoru banaka i osiguravatelja, uz prosječan pad cijena dionica od tri odnosno 1,5 posto.
U fokusu ulagača su portugalska tržišta, čiji je glavni burzovni indeks PSI20 pao za 5,4 posto nakon što je tamošnji premijer odbio ostavku ministra vanjskih poslova. Politička kriza bi time mogla dobiti na zamahu i naškoditi planovima vlade za izlazak iz krize.
Nervozu na tržištima potpirivala je moguća odgoda isplate nove tranše kredita Grčkoj, za do tri mjeseca. To je blago podiglo prinose na obveznice zemalja na periferiji eurozone.
Dionice rudarskih kompanije bile su pak pod pritiskom prodaja zbog eskalacije nemira i političkih previranja u Egiptu, a za splašnjavanje optimizma zaslužni su i kineski podaci o slabom rastu industrijskih aktivnosti.
Bilo je danas i rijetkih dobitnika, i to ponajprije u sektoru nafte. Tako su dionice tvrtke za naftne usluge Tenaris poskočile za 5,9 posto, a pridružila im se i kompanija čije je poslovanje fokusirano na Afriku Tullow Oil, s rastom cijene dionica od 2,6 posto, nakon povoljnih vijesti iz Kenije.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 0,3 posto, na 14.055 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2958 1,2990 1,2923
USD/JPY 99,39 100,87 99,25
GBP/USD 1,5267 1,5286 1,5130
USD/CHF 0,9492 0,9524 0,9472
*Izvor: REUTERS
Euro se u srijedu na međunarodnim deviznim tržištima našao na udaru niza nepovoljnih vijesti, prije svega o političkoj krizi u Portugalu, a u uvjetima pojačane neizvjesnosti ulagači su tražili utočište za kapital u japanskoj valuti.
U takvim okolnostima euro se nakratko prema dolaru spustio i do 1,2921 dolara, što je njegova najniža razina od kraja svibnja. Potom se stabilizirao na 1,2979 dolara i gotovo je nepromijenjen u odnosu na zatvaranje trgovanja dan ranije.
Jedinstvena europska valuta bila je na izrazitijem gubitku prema jenu, oslabivši jedan posto, na 129,24 jena.
Na značajnijem gubitku prema jenu je bio i dolar, oslabivši 1,05 posto, na 99,55 jena. Nakratko se bio spustio i do najnižih razina u danu od 99,24 jena.
Jen je u srijedu ojačao prema drugim vodećim valutama nakon što je politička nestabilnost u Egiptu i Portugalu potaknula ulagače da potraže utočište u japanskoj valuti.
Dolar je ipak dio gubitaka uspio nadoknaditi zahvaljujući povoljnim vijestima s američkog tržišta rada. Podaci agencije ADP pokazali su da je u američkom privatnom sektoru u lipnju otvoreno 188 tisuća novih radnih mjesta, što je više nego što se očekivalo. O stabilizaciji tržišta rada svjedoči i podatak o padu broja zahtjeva za naknade za nezaposlene drugi tjedan zaredom.
Takve vijesti dobar su signal pred ključno izvješće američke vlade o zaposlenosti koje će tržište budno pratiti. Dobre vijesti s tržišta rada jačaju izglede za skorije ukidanje programa kvantitativnog ublažavanja nego što se očekivalo.
"Podaci s američkog tržišta rada signaliziraju i da će bolji biti i podaci iz izvješća američke vlade o zaposlenosti. Dodatno to daje težinu poruci o postupnom ukidanju poticajnih monetarnih mjera a to je pozitivno za dolar", kazao je Greg Moore, valutni strateg u tvrtki TD Securities.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 02. 07. USLIB 0,12630 0,001 0,19528 0,27290 0,41290 02. 07. EULIB 0,04000 -0,084 0,07071 0,14857 0,26214
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 04. srpnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4448 5,7453 8,7606 5,7600 6,0526 8,5692
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago oslabila prema euru, za 0,01 posto, a oslabila je i prema drugim važnijim valutama.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,444818 kuna.
Kuna je oslabila i prema drugim važnijim valutama, prema švicarskom franku za 0,36 posto, američkom dolaru za 0,50 posto te prema britanskoj funti za 0,87 posto.
Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,052698 kuna, dolara 5,745345 kuna i funte 8,760671 kunu.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 04. srpnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5300 5,9471 9,0235 6,2242 OTP Banka Hrvatska 7,5234 5,8905 8,9677 6,2072 Štedbanka 7,5551 5,9515 8,9659 6,1945 Partner banka 7,5200 5,9538 8,9703 6,2015 Erste&Steiermarkische 7,5270 5,9240 9,0510 6,2490 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,9656 9,0699 6,3093 Splitska banka 7,5250 5,9240 9,0010 6,2226 Podravska banka 7,6205 5,9780 9,0150 6,2179 Istarska kreditna banka 7,5200 5,9200 9,0059 6,2463 Karlovačka banka 7,5390 5,9570 9,0834 6,2756 Croatia banka 7,5356 5,8975 8,9577 6,2028 Sberbank 7,5350 5,9177 8,9797 6,2645 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,9612 9,0362 6,2662 Fina 7,4900 5,9656 9,0699 6,3093 Privredna banka 7,5200 6,0180 9,0083 6,2719 Centar banka 7,5200 5,8717 8,9796 6,2342
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4671 5,7625 8,7869 6,0708 Zagrebačka banka 7,5200 5,8655 8,8997 6,1388 OTP Banka Hrvatska 7,5100 5,8618 8,9063 6,1769 Štedbanka 7,5250 5,8810 8,8771 6,1331 Partner banka 7,5100 5,9103 8,9315 6,1807 Erste&Steiermarkische 7,5150 5,8915 9,0007 6,2140 Hrvatska poštanska banka 7,5100 5,8774 8,9358 6,2161 Splitska banka 7,5150 5,8521 8,9351 6,1681 Podravska banka 7,6197 5,8780 8,9750 6,1879 Istarska kreditna banka 7,5100 5,8750 8,9008 6,2161 Karlovačka banka 7,5290 5,8980 8,9934 6,2135 Croatia banka 7,5207 5,8573 8,8964 6,1664 Sberbank 7,5150 5,8890 8,9359 6,2343 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,8611 8,9361 6,1661 Fina 7,4700 5,8774 8,9358 6,2161 Privredna banka 7,5100 5,9000 8,9191 6,2098 Centar banka 7,5103 5,8430 8,9358 6,2040
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4224 5,7281 8,7343 6,0345 Zagrebačka banka 7,4200 5,6671 8,5988 5,9312 OTP Banka Hrvatska 7,3981 5,6263 8,6430 5,9406 Štedbanka 7,4121 5,6457 8,5220 5,8878 Partner banka 7,4000 5,5908 8,6184 5,9368 Erste&Steiermarkische 7,4150 5,6155 8,5789 5,9228 Hrvatska poštanska banka 7,4100 5,6017 8,5591 5,8953 Splitska banka 7,4150 5,6508 8,6278 5,9618 Podravska banka 7,4050 5,6585 8,6373 5,9964 Istarska kreditna banka 7,4050 5,6300 8,6117 5,9044 Karlovačka banka 7,4100 5,6100 8,5542 5,9101 Croatia banka 7,4113 5,6511 8,6949 5,9655 Sberbank 7,4150 5,6304 8,6030 5,9619 Hypo Group Alpe-Adria 7,4200 5,6609 8,6359 5,9659 Fina 7,4100 5,6017 8,5591 5,8953 Privredna banka 7,4100 5,6122 8,6555 5,9069 Centar banka 7,4105 5,6476 8,6029 5,9013
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4050 5,6104 8,5128 5,8719 OTP Banka Hrvatska 7,3862 5,5918 8,5553 5,8982 Štedbanka 7,3824 5,5893 8,4368 5,8289 Partner banka 7,3900 5,5509 8,5765 5,9161 Erste&Steiermarkische 7,4050 5,5930 8,5360 5,8990 Hrvatska poštanska banka 7,3900 5,5176 8,4307 5,8068 Splitska banka 7,4050 5,5962 8,5619 5,9194 Podravska banka 7,3900 5,5885 8,5473 5,9464 Istarska kreditna banka 7,3950 5,5900 8,5942 5,8711 Karlovačka banka 7,4000 5,5600 8,5780 5,8574 Croatia banka 7,3964 5,6166 8,6336 5,9292 Sberbank 7,3950 5,6017 8,5592 5,9316 Hypo Group Alpe-Adria 7,4100 5,5608 8,5358 5,8658 Fina 7,3900 5,5176 8,4307 5,8068 Privredna banka 7,4000 5,5561 8,5689 5,8478 Centar banka 7,4001 5,6160 8,5854 5,8711
6. Linić: u zadnjem tromjesečju tehnički rebalans proračuna zbog zdravstva
Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da bi sljedeći tjedan trebalo biti provedno izdanje državnih obveznica na domaćem tržištu, a zbog tri milijarde kuna plaćenih obveza za zdravstvo najavio je kako bi u zadnjem tromjesečju moglo doći do tehničkog rebalansa proračuna.
Gostujući u emisiji "A sada Vlada" na Hrvatskom radiju, Linić je kazao kako su prihodi proračuna u prvih šest mjeseci par postotaka ispod plana.
No, pritom napominje kako je to bez dobiti trgovačkih društava, kako nisu prodane dionice Janafa koje ima HANDA, što je gotovo milijardu kuna prihoda koje bi ostvarili u drugoj polovici godine. Tu je i problem plaćanja 3 milijarde kuna dugova zdravstva, kao i milijardu kuna više isplaćenih subvencija poljoprivrednicima jer su im u šest mjeseci isplaćene sve subvencije, pa tih obveze nema u drugoj polovici godine.
"Tako da je deficit za prvih šest mjeseci vrlo visok, već je prekoračio i cjelogodišnji, ali do kraja godine će se to 'ispeglati', ali očito ćemo 3 milijarde kuna plaćenih obveza prema zdravstvu morati rebalansirati, jer ne vjerujem da ćemo uspjet ostvarit 3 milijarde kuna prihoda više", kazao je Linić.
To je tehnički rebalans da se registrira plaćanje obveza za zdravstvo, tumači Linić koji prijedlog rebalansa najavljuje za zadnji kvartal kada bi išao i prijedlog proračuna za iduću i projekcije proračuna za 2015. i 2016. godinu.
Ministar financija izjavio je kako bi idući tjedan trebala biti provedena transakcija izdanja državne obveznice na domaćem tržištu, pri čemu bi dio bile kunske, a dio obveznice s deviznom komponentom.
Obveznice bi bile na dosta dugi rok, a Linić procjenjuje da bi kamatna stopa mogla biti oko ili malo iznad 5 posto.
Rekao je kako se inozemno zaduženje države ne planira do kraja ove godine, već bi do njega moglo doći u prvom kvartalu iduće godine, odnosno nakon što se provede sanacija zdravstva.
"S takvim porukama, da smo u šest mjeseci kvalitetno proveli i sanaciju, da se ponovo ne pojavljuju dubioze tek tada možemo ići na inozemno tržište, a to može bit prvi kvartal iduće godine", kazao je.
Na upit o monetizaciji hrvatskih autocesta za koju se Vladina odluka o raspisivanju natječaja očekuje idući tjedan, poručio je kako je uvjet za monetizaciju ponuda od najmanje 3 milijarde eura.
"O dužini koncesije se može raspravljat, to je stvar kalkulacije i pregovora, a limit od 3 milijarde ostaje. Ako to nitko ne ponudi, nema monetizacije, snalazit ćemo se sami, povećati javni dug", kazao je Linić.
Podsjetio je kako je za gradnju autocesta prema Rijeci i Dubrovniku potrošeno blizu 4 milijarde eura, ali da promet nije dovoljan da se to ulaganje isplati, da koncesijom treba dobiti bar 3 milijarde eura, a preostalih milijardu eura bi se pokrivalo zadržavanjem naknade od 60 lipa iz cijene naftnih derivata.
Tada nismo na gubitku, kazao je Linić upozoravajući kako je javni dug oko 180 milijardi kuna, a kada se pribroje i željeznice, Croatia Airlines i još neke dubioze približava se vrlo opasnoj razini od 60 posto BDP-a.
"Ako ne želimo objaviti bankrot države, a to nam ne pada na pamet, svoje imovinske resurse moramo staviti u funkciju smanjenja javnog duga. To ljudi moraju shvatiti - to je upravljanje državom - imamo imovinu i trebamo je staviti u funkciju i s druge strane uprihodovati da smanjimo dug", poručio je Linić.
Najavio je i kako bi do kraja ovog mjeseca pred Vladom, a na jesen u Saboru trebao biti prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju. Postignut je dogovor s banakama koje prihvaćaju da neće jednostrano raskinuti minuse na tekućim računima sa svojim korisnicima, da će im omogućavati otplatu na godinu-dvije, a pokušava se, dodao je, naći rješenje za poremećaje kod velikih devalvacije.
Linić vjeruje i kako će se u desetak dana riješiti problem kolona teretnih vozila na granici sa Srbijom i BiH, da je problem i što kompjuterske baze EU nisu kompletirane, ali i da se mnogi špediteri, izvoznici i uvoznici nisu pripremili za EU.
Ministar financija ponovio je i kako ne odustaje od fiskalizacije na tržnicama, kako su svi imali vremena da se pripreme, pa i gradske tržnice koje trebaju pružiti bolji servis korisnicima prostora na tržnicama.
U ovih mjesec dana mi ćemo uvesti reda, maknut ćemo sve siledžije, koji ne poštuju hrvatske zakone, ali zakon o fiskalizaciji će se poštivati. Stat ćemo na kraju švercu, krađama, prodaji svakakvih proizvoda, radu na crno, sivoj ekonomiji na tržnicama, kazao je Linić i najavio i veći nadzor i kontrole.
7. Nastavak rasta loših kredita i otežanog korporativnog restrukturiranja
Iako je udjel loših kredita u nekim zemljama srednje i istočne Europe (SIE) nakon četiri-pet kriznih godina počeo padati ili stagnira, to se u Hrvatskoj i njenoj bližoj regiji još ne može očekivati, pa ni iduće godine, nego će nastaviti rasti sve dok se ne pokrenu jače gospodarske aktivnosti, investicije i restrukturiranje kompanija što za sada u Hrvatskoj ide vrlo slabo.
Čulo se to, uz ostalo, na današnjem okruglom stolu Banka magazina "Banke i korporativno restrukturiranje" koji je okupio brojne predstavnike bankarsko-financijskog sektora, gospodarstva i analitičare.
Predstavljajući studiju Deloittea o lošim kreditima u regiji SEI analitičar te kuće Slaven Ćurić napominje kako se njihov udio smanjuje oporavkom gospodarstva, ali na žalost Hrvatska tu ne stoji baš dobro, pa stoga banke pokušavaju uz ostalo utjecaje loših kredita na svoje prihode umanjiti povećanjem kamata, a istodobno povećanje tih kredita utječe i na manju dostupnost 'svježih' kredita kod banaka.
Općenito smatra da bilo kakvo restrukturiranje u Hrvatskoj traži angažman svih uključenih strana, i banaka, i regulatora, i države i gospodarstva.
Viceguverner Hrvatske narodne banke Damir Odak, napominjući kako iznosi svoje osobne, a ne stavove HNB-a, kazao je da svaka priča o restrukturiranju ide tako da na kraju netko mora platiti račun, kao i da je financijska regulativa važna za realni sektor jer uz ostalo utječe na dostupnost i cijenu kredita i određuje ponašanje kreditora prema izvršavanju ugovora.
Istaknuo je i da kvalitetna regulativa ubrzava restrukturiranje financijski slabih poduzeća, čime se izbjegava ili umanjuje šteta od stečaja, ali i da se na žalost u Hrvatskoj za sada još tolerira evazivno ponašanje odnosno izbjegavanje obveza ili kako je slikovito rekao 'dopušta se tvrtkama da se prave žive, a nisu'.
Članica Uprave RBA Vesna Ciganek Vuković za restrukturiranje je kazala da se ne odnosi samo na problematične tvrtke nego bi o tome trebali misliti svi jer što se ranije s tim počne šanse za bolje poslovanje su veće.
Za reprogram kredita kazala je da je vrlo moguć kada pad prihoda nije velik, i tada menadžeri i uprave to trebaju tražiti od banke, uz istodobno preispitivanje suradnje s dobavljačima i pristupanje promjeni poslovnog modela. Što se duže čeka problem je veći, dolazi i do blokada, a svako dodatno zaduživanje da bi se izbjegao stečaj je dodatni uteg i onda je stečaj neminovan, kazala je.
I predstečajne nagodbe po njenoj ocjeni pokazuju koliko je nagomilanih dugova i dubioza u poslovanju brojnih tvrtki koje su većinom nastale zbog loših ili nedonošenja bilo kakvih odluka.
Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) prozvao je državu da više treba učiniti za poboljšanje investicijske klime i u kreiranju povoljnijih okvira poslovanja, ali i upravljačke strukture u hrvatskim tvrtkama, posebno javnim, da su često subjektivni i emotivni u donošenju ili nedonošenju odluka pa ne čudi toliki broj predstečajnih nagodbi i drugih problema u gospodarstvu.
8. Recesija u eurozoni popustila na kraju drugog tromjesečja - Markit
Recesija u eurozoni popustila je na kraju drugog tromjesečja, ulijevajući nadu da bi gospodarstvo u zoni primjene jedinstvene europske valute moglo ponovo zabilježiti rast u drugoj polovini godine, pokazali su danas zaključni podaci Markita.
Konačni indeks menadžera nabave (PMI) za privatni sektor eurozone porastao je u lipnju na 48,7 bodova, sa svibanjskih 47,7 bodova. Time je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka ipak snizila njegovu početnu vrijednost za 0,2 indeksna boda.
Ukupni je PMI za privatni sektor eurozone tako porastao treći mjesec zaredom i dosegnuo je najvišu vrijednsot u 15 mjeseci, iako se i dalje drži ispod razine od 50 bodova, signalizirajući pad aktivnosti.
"Recesija u eurozoni protegnula se i na rekordno sedmo uzastopno tromjesečje", konstatirao je Markitov glavni ekonomist Chris Williamson.
"Ipak, može se utemeljeno zaključiti da se regija stabilizira i da je na dobrom putu da ponovo zabilježi rast aktivnosti u drugoj polovini godine", dodao je.
Najviše po njegovim riječima ohrabruje podatak da su aktivnosti u španjolskom gospodarstvu zabilježile najblaži pad u dvije godine. U Italiji su se smanjile najblažim tempom od rujna 2011. a u Francuskoj od prošlogodišnjeg kolovoza.
Williams istodobno upozorava da je s obzirom na vrlo slabašan rast u Njemačkoj "teško identificirati istinske pokretače rasta", što znači da će njegov tempo u cijeloj eurozoni "vjerojatno ostati prigušen dok se poslovna klima značajnije ne poboljša a nezaposlenost ne počne padati sa sadašnje alarmantne rekordne razine od 12,2 posto".
9. Rast prometa od trgovine na malo u eurozoni za 1,0 posto u svibnju
Promet od trgovine na malo u eurozoni u svibnju je porastao prvi put u četiri mjeseca, ponajprije zbog veće potrošnje na hranu, odjeću i računala, pokazali su danas najnoviji pokazatelji europskog statističkog ureda Eurostata.
Promet od trgovine na malo u 17-članoj eurozoni u svibnju je tako poskočio za jedan posto na mjesečnoj razini, nakon što je u travnju pao za revidiranih 0,2 posto, priopćeno je danas iz statističkog ureda Europske unije (EU).
Među glavnim razlozima njezina skoka izdvaja se povećanje potrošnje za hranu, pića i duhanske proizvode, i to za 0,9 posto u odnosu na mjesec ranije. U istom postotku uvećana je i potrošnja na električnu robu, računalnu opremu, odjeću i obuću.
Na godišnjoj razini promet od trgovine na malo u 17-članoj eurozoni u ovogodišnjem je svibnju smanjen za 0,1 posto u usporedbi s istim mjesecom godine ranije.
Na razini 27 članica EU-a promet od trgovine na malo u svibnju je na mjesečnoj razini porastao za 1,2 posto, a na godišnjoj za 0,5 posto, objavio je Eurostat u današnjem priopćenju. U travnju je promet u EU27 smanjen za revidiranih 0,5 posto na mjesečnoj razini.
Ohrabrujući signali mogu se iščitati u podacima iz zemalja južne Europe. U Španjolskoj je tako promet od trgovine na malo u svibnju skočio za 1,2 posto na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa njegova pada kliznula na 6,3 posto, sa travanjskih 6,6 posto.
Eurozona je u najduljoj recesiji od nastanka jedinstvene europske valute 1999. i njezini građani muku muče s teškim posljedicama globalne krize iz 2008. i 2009. godine.
Slaba potrošnja brine Europsku središnju banku (ECB), koja je u cilju podupiranja posrnulog gospodarstva na sastanku u svibnju snizila ključnu kamatnu stopu na rekordno niskih 0,5 posto. Na ovotjednom se redovnom mjesečnom zasjedanju ne očekuju promjene kamatnih stopa.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685 Telefaks: 01/4808-821