LUXEMBOURG/ZAGREB - Gospodarstvo eurozone smanjilo se u drugom tromjesečju za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su aktivnosti stagnirale, procijenio je u utorak europski statistički ured. Isti postotni pad zabilježilo je u razdoblju od travnja do lipnja i gospodarstvo Europske unije, koje je u prvom ovogodišnjem tromjesečju također stagniralo, procjenjuje Eurostat. Na godišnjoj je razini razina aktivnosti u 17-članoj eurozoni pala za 0,4 posto, te za 0,2 posto u 27 članoj Europskoj uniji. U prvom su tromjesečju aktivnosti u eurozoni na godišnjoj razini stagnirale dok su u EU27 porasle za blagih 0,1 posto. Glavni europski trgovinski partneri zabilježili su u drugom tromjesečju bolje rezultate, procjenjuju u Eurostatu. Tako su aktivnosti u američkom gospodarstvu porasle 0,4 a u japanskom 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Na godišnjoj razini američki je BDP u drugom tromjesečju porastao za 2,2 posto a japanski za 3,6 posto.
BERLIN, PARIZ - Njemačko gospodarstvo u drugom ovogodišnjem tromjesečju ostvarilo je blagi rast aktivnosti, dok je francusko stagniralo, što ukazuje da ta dva najveća europska gospodarstva odolijevaju recesiji, iako je većina europskih država podlegla dužničkoj krizi. Njemački statistički ured danas je objavio da je bruto domaći proizvod (BDP) te zemlje u drugom tromjesečju ove godine porastao 0,3 posto u odnosu na prvo tromjesečje, blago nadmašivši procjene analitičara. Ekonomisti u anketi Reutersa očekivali su da će njemački BDP porasti 0,2 posto. Na godišnjoj razini, BDP najvećeg europskog gospodarstva porastao je 0,5 posto. Francuska statistička agencija, pak, danas je objavila da je tamošnje gospodarstvo u drugom tromjesečju stagniralo, što je u skladu s procjenama ekonomista. Međutim, to je treće tromjesečje zaredom da to drugo najveće europsko gospodarstvo stagnira, te se nalazi na rubu recesije s dvostrukim dnom. Insee je još izvijestio da je potrošnja u drugom tromjesečju pala, dok je uvoz rastao više od izvoza.
MANNHEIM/ZAGREB - Pokazatelj gospodarske klime u Njemačkoj pao je u kolovozu na najnižu razinu u ovoj godini, objavio je u utorak Centar za gospodarska istraživanja ZEW. Pomno praćeni indeks koji izrađuje ugledni institut ZEW spustio se u kolovozu na minus 25,5 bodova, što je 5,9 bodova manje nego u prošlom mjesecu kada je također zabilježio pad. Najnovije izvješće pokazuje da stručnjaci na financijskim tržištima i dalje očekuju posustajanje njemačkog gospodarstva u narednih šest mjeseci, koje bi trebalo posebice pogoditi izvozno orijentirane sektore, napominju u ZEW-u. Procjena trenutnog gospodarskog stanja u Njemačkoj također je blago pogoršana u odnosu na prethodni mjesec, te je odgovarajući indeks u kolovozu pao za 2,9 bodova, na 18,2 boda.
FRANKFURT - Drugi po veličini njemački dobavljač energije RWE objavio je u utorak da je u drugom tromjesečju ponovo poslovao pozitivno ali ipak namjerava ukinuti 2.400 radnih mjesta kako bi bio konkurentniji. RWE-ova neto dobit iznosila je u drugom tromjesečju 273 milijuna eura. U istom lanjskom razdoblju poslovao je s gubitkom od 229 milijuna eura. To znači da je u prvoj polovini godine neto dobit ostala gotovo nepromijenjena na godišnjoj razini i iznosila je 1,584 milijarde eura. Prihodi su u drugom tromjesečju također ostali gotovo na prošlogodišnjoj razini, kliznuvši 1,8 posto, na 11,497 milijardi eura. U prvoj polovini godine smanjili su se za 1,3 posto, na 27,09 milijardi eura. Prošle je godine njemačke dobavljače električne struje teško pogodila odluka njemačke vlade o postupnom odustajanju od nuklearne energije nakon nuklearne katastrofe u japanskoj Fukushimi. Poduzeća su bila prisiljena zatvarati unosne velike elektrane i plaćati namet na nuklearno gorivo do kraja njihova radnog vijeka. Čini se da ove godine sektor bolje posluje. Tako je RWE-ov veći konkurent E.ON u ponedjeljak izvijestio da mu se dobit u drugom tromjesečju gotovo utrostručila.
FRANKFURT - Cijene električne energije u Njemačkoj mogle bi postati teret potrošačima budući da se na njihova leđa prebacuje trošak pretjerano velikodušnih poticaja za energiju iz obnovljivih izvora, upozorio je u utorak europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger, zahtijevajući uvođenje limita. "Kada se ujesen objavi nova visina pristojbe za financiranje energije iz obnovljivih izvora u 2013., morat ćemo porazgovarati o ograničenju", rekao je Oettinger u intervjuju Bildu. "U protivnom će cijene za domaćinstva i industriju izmaknuti kontroli. Širenje solarnih postrojenja i vjetroelektrana mora biti povezano s odgovarajućim širenjem prijenosnih mreža i postrojenja za pohranu", kazao je. Njemačka je druga u Europi po visini cijena energije, uglavnom zbog visokih poreza i naknada koji uključuju plaćanje viših cijena za zelenu energiju putem takozvanih zajamčenih (feed-in) tarifa.
BUDIMPEŠTA - Mađarska naftna i plinska grupa Mol izvijestila je u utorak da joj je neto dobit u drugom tromjesečju naglo pala zbog smanjene proizvodnje, te gubitka na vrijednosti zaliha i prigušene potražnje u regiji. U razdoblju od travnja do kraja lipnja neto dobit iznosila je 700 milijuna forinti (tri milijuna dolara) u odnosu na 54 milijarde forinti u istom razdoblju prethodne godine. Operativna dobit koja ne uključuje jednokratne stavke kliznula je na 19,6 milijardi forinti, s 88,2 milijarde forinti u istom razdoblju lani. "Na operativnu dobit koja ne uključuje jednokratne stavke u visini 20 milijardi forinti negativno je utjecala niža proizvodnja u segmentu pronalaženja i proizvodnje ugljikovodika a rezultat su pogoršali i značajan gubitak na zalihama i nastavljena prigušena potražnja u segmentu prerade", ističe se u priopćenju mađarske grupe. Tako je segment prerade i prodaje zabilježio operativni gubitak koji ne uključuje jednokratne stavke u iznosu 37 milijardi forinti. U istom razdoblju lani ostvario je operativnu dobit od 17,3 milijarde forinti. U Molu pripisuju takav rezultat neočekivano velikom gubitku na zalihama od gotovo 50 milijardi forinti uglavnom zbog pada cijena nafte.
LJUBLJANA - Predsjednik Nadzornog odbora slovenskog Mercatora Matej Lahovnik izjavio je za Slovensku televiziju da o vlasnicima tog trgovačkog lanca kao i o ponuđenoj cijeni ovisi hoće li uspjeti najavljeni novi pokušaj njegove prodaje. "O mogućoj prodaji Mercatora odluku će donijeti vlasnici, no nije tajna da se većina njih već dulje vrijeme ne vidi u ulozi dugoročnih vlasnika te da želi prodati dionice", rekao je Lahovnik za Slovensku televiziju, odgovarajući na upit hoće li Slovenija trebati prodati Mercator ili neku drugu veliku tvrtku u izravnom ili neizravnom vlasništvu države kako bi dijelom riješila proračunski manjak te osigurala novac za sanaciju banaka u državnom vlasništvu. "Hoće li doći do prodaje ili ne naravno ovisi i od ponuđene cijene; hoće li se pojaviti neki kredibilan kupac s novcem", kazao je Lahovnik. Na upit je li Mercator već prije trebalo prodati, s obzirom da su vlasnici to već nekoliko puta pokušavali ali je prodaja zaustavljana, Lahovnik je rekao da je "lako biti general nakon bitke" te upozorio na trenutačno nisku cijenu Mercatorovih dionica na burzi.
RIM - Uprava tvornice Ilve u talijanskom Tarantu, najveće čeličane u Europi, i talijanska vlada obećale su da će učiniti sve kako bi se spriječilo njezino zatvaranje nakon što je sud naložio prekid rada zbog "ekološke katastrofe". Stotinjak radnika blokiralo je u ponedjeljak ujutro na tri sata nacionalnu cestu broj 7, koja povezuje taj Taranto s ostatkom Italije, u znak prosvjeda protiv mogućeg zatvaranja tvornice, a sličan prosvjed najavljen je i za utorak. "Žalit ćemo se svim mogućim instancama protiv odluke suda", rekao je Mimmo Panarelli, glavni tajnik Fim-a, sindikata radnika u čeličnoj industriji. Sutkinja Patrizia Todisco u petak je zabranila Ilvi da nastavi s radom u sektoru visokih peći zbog izvješća koja su dokazala preveliku smrtnost u Tarantu povezanu s velikim zagađenjem, među ostalim i dioksinom. Talijanska vlada u ponedjeljak ujutro je objavila da se namjerava žaliti Ustavnom sudu kako bi spriječila zatvaranje te čeličane. Vlada je nedavno dodijelila više od 330 milijuna eura za smanjenje zagađenja u toj tvornici i njezino usklađivanje sa standardima. Čeličana proizvodi devet od ukupno 28 milijuna tona čelika proizvedenog u Italiji i zapošljava 11.500 ljudi, a još 8000 radnih mjesta o njoj ovisi.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica porasla su u utorak budući da su skromni podaci o rastu europskih gospodarstava bili uglavnom očekivani pa je njihov utjecaj na ulagače bio ograničen. Indeks Londonske burze Ftse porastao je tako 0,3 posto, na 5.851 bod, na istom postotnom dobitku bio je i pariški CAC, koji je dosegnuo 3.435 bodova. Najveći je plus, od 0,7 posto, zabilježio frankfurtski DAX, ojačavši na 6.956 bodova. Gospodarstvo eurozone smanjilo se u drugom tromjesečju 0,2 posto, dok je ono njemačko poraslo za mršavih 0,3 posto, izvijestio je europski statistički ured Eurostat. Na sumorne procjene europskog rasta nadovezao se pad indeksa gospodarske klime u Njemačkoj u kolovozu drugi mjesec zaredom. Indeks izrađuje institut ZEW a odražava očekivanja stručnjaka na financijskim tržištima za njemačko gospodarstvo u narednih šest mjeseci. Među vodećim su dobitnicima na tržištima u utorak bile dionice banaka, koje su u prosjeku ojačale 0,8 posto. Pritom je talijanska Intesa SanPaolo ojačala 1,4 posto, španjolski Banco Santander 0,8 posto a francuski Natixis 0,7 posto. Od početka kolovoza i izjave predsjednika Europske središnje banke (ECB) Marija Draghija da je spreman učiniti štogod je potrebno kako bi zaštitio euro bankovni je sektor dobio na vrijednosti 25 posto.
NEW YORK - U ponedjeljak su na Wall Streetu cijene većine dionica oslabile, prekinuvši 6-dnevni pozitivni niz pod pritiskom razočaravajućeg podatka o rastu japanskog gospodarstva, koji je podsjetio investitore na tvrdokorne probleme u globalnom gospodarstvu. Dow Jones indeks oslabio je jučer 0,29 posto, na 13.169 bodova, dok je tehnološki Nasdaq ojačao 0,05 posto, na 3.022 bodova. Istodobno, S&P 500 indeks oslabio je 0,13 posto, na 1.404 boda. U proteklih šest dana taj je indeks porastao tri posto, ostvarivši najdulje razdoblje rasta od prosinca 2010. Japansko gospodarstvo ojačalo je u drugom tromjesečju svega 1,4 posto na godišnjoj razini, znatno usporivši aktivnosti u usporedbi s prvim tromjesečjem, kada je rast iznosio 5,5 posto. Usporavanje je uglavnom posljedica dužničke krize u eurozoni, koja je negativno utjecala na japanski izvoz. Cijene dionica rasle su proteklih dana u očekivanju da će središnje banke uskoro donijeti nove mjere za podupiranje gospodarskog oporavak. Međutim, većina poteza vjerojatno se neće zbiti prije rujna, kada zasjedanju Fed i ECB.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica danas blago ojačale u inače opreznoj trgovini dok investitori iščekuju ključne makroekonomske objave iz eurozone i SAD-a, a blago pozitivnom raspoloženju doprinose očekivanja popuštanja monetarnih politika u najvećim gospodarstvima u svijetu. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao je jutors 0,5 posto, na 8.929 bodova. Na ostalim azijskim burzama indeksi su također uglavnom ostvarili blage dobitke – tako je indeks australske burze ojačao 0,18 posto, honkonške 0,46 posto, južnokorejske 1 posto, no šangajski burzovni indeks oslabio je 0,44 posto. U očekivanju da će Fed te europska i kineska središnja banka uskoro donijeti nove mjere za poticanje gospodarskog oporavka, na burzama prevladava pozitivno raspoloženje. Međutim, investitori se suzdržavaju od agresivnijih poteza kako se približava kraj ljeta, a europski čelnici vraćaju s godišnjih odmora kako bi ponovno raspravljali o dužničkoj krizi.