BRUXELLES - Čelnici Europske unije započeli su u četvrtak popodne dvodnevni summit na kojem će pokušati dogovoriti obrise nove, čvršće ekonomske, fiskalne i političke unije za dugoročnije razdoblje, što podrazumijeva i prepuštanje dobrog dijela ovlasti nacionalnih država u korist zajedničkih institucija oko čega će se teško postići kompromis. Čelnici će se baviti dugoročnom vizijom EU-a, dok s druge strane raste pritisak financijskih tržišta i europskih partnera da se hitno pronađe rješenje za dužničku krizu koja se sve više šire. Nakon što su Grčka, Irska i Portugal već u programu međunarodne pomoći, nedavno su Španolska i Cipar zatražili pomoć za svoje banke. Kamate koje na svoje dugove plaćaju Španjolska i Italija postaju sve neizdržljivije i postoji bojazan da se one za neko vrijeme neće moći financirati na financijskim tržištima. Hrvatski premijer Zoran Milanović, koji na summitu sudjeluje kao promatrač, izjavio je da očekuje napredak u rješavanju krize ali ne i definitivni odgovor. "Europa očito ide prema višem stupnju političke i financijske integracije", rekao je Milanović po dolasku na summit. On nije isključio mogućnost da u Europskoj uniji za godinu dana kada Hrvatska uđe na snazi bude novi ustavni okvir.
BRUXELLES - Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak pri dolasku na summit EU-a u Bruxelles, govoreći o sudskom procesu koji se protiv Radimira Čačića vodi u Mađarskoj, da će Hrvatska poštovati pravomoćnu presudu, dodajući da hrvatsko pravosuđe više poštuje mađarsku stranu nego što je slučaj u obratnom smjeru. "Vladavina prava je razgovor, a naročito kada se radi o drugoj jurisdikciji na koju ni ja ni drugi nemamo utjecaj. Dakle, razgovaramo o vrijednostima. Kada bi mađarska strana poštivala hrvatsko pravosuđe u onoj mjeri u kojoj hrvatska strana poštuje mađarsko pravosuđe, onda bi to bilo drukčije, ali nije tako. Mi itekako poštujemo mađarsko pravosuđe, a naročito pravomoćnu odluku koja još uvijek nije ovdje", rekao je premijer Milanović upitan da komentira moguće situacije vezano za najavu sutrašnje presude prvom potpredsjedniku hrvatske vlade Radimiru Čačiću. "Sjetite se drugog postupka protiv jednog mađarskog poduzetnika. Hrvatsko državno odvjetništvo htjelo je podići optužnicu, a ja ne ulazim u detalje te optužnice, a mađarska strana je rekla da je to stvar nacionalne sigurnosti. Državno odvjetništvo je htjelo dokazati teško kazneno djelo, ali odnos mađarske strane je bio, ne zanimate nas, bez daljnjeg komentara", dodao je Milanović. Mađarsko državno odvjetništvo odbilo je prošle godne na zahtjev DORH-a ispitati Zsolta Hernadija, predsjednika uprave MOL-a, zbog navodnog mita od 10 milijuna eura jer bi to, odgovorili su, ugrozilo sigurnost Mađarske.
BRUXELLES - Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz pozvao je u četvrtak na summitu u Bruxellesu čelnike zemalja članica da se više posvete hitnim mjerama za rješavanje dužničke krize i poticanje rasta, a manje dugoročnim vizijama. "Već tjednima po Bruxellesu i prijestolnicama zemalja članica kruže poludovršeni planovi za buduću arhitekturu Europske unije. Osmišljavanje vizije za našu zajedničku budućnost sigurno je plemenita zadaća i, dugoročno, treba nam bankovna, fiskalna i politička unija. Općenito je lakše prolaziti kroz teška vremena kada nešto očekujete. U psihološkom smislu to mogu razumjeti, ali planovi za prekosutra, ma koliko važni bili, ne smiju nas odvraćati od hitnih izazova koji danas stoje pred nama", rekao je Schulz u govoru čelnicima zemalja članica EU-a na summitu u Bruxellesu, na kojem kao promatrač sudjeluje i hrvatski premijer Zoran Milanović. Predsjednik Europskog parlamenta po tradiciji se obraća čelnicima zemalja članica na početku svakog summita EU-a.
SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine u četvrtak je na po 23 godine zatvora osudio trojicu bivših pripadnika ratnog sastava policije bosanskih Srba proglasivši ih krivima za sudjelovanje u strijeljanju najmanje dvije stotine Hrvata i Bošnjaka s područja Prijedora. Nepravomoćnom presudom na dugotrajne zatvorske kazne osuđeni su Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja. Petar Čivčić i Brako Topola, također pripadnici prijedorske policije odnosno teritorijalne obrane, oslobođeni su optužbi uz obrazloženje kako tužiteljstvo nije podnijelo dovoljno dokaza koji bi potvrdili njihovu izravnu umiješanost u ovaj zločin. Trojica osuđenih proglašeni su krivima jer su u kolovozu 1992. godine sudjelovali u likvidaciji stotina Hrvata i Bošnjaka koji su ranije zarobljeni na području Prijedora.
SARAJEVO - Odluka raspravnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) da bivšeg vođu bosanskih Srba oslobodi optužbi za genocid na području sedam općina u Bosni i Hercegovini u toj je zemlji u četvrtak izazvala oprečna reagiranja. Komentirajući ovu odluku ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija izjavio je novinarima u Sarajevu kako to što netko nije osuđen za određeno ubojstvo ne znači i da on nije masovni ubojica. "Svima je poznato tko je Radovan Karadžić, a nadležni sud valja pitati zašto mu neka zlodjela nisu dokazana", kazao je Lagumdžija i dodao kako ipak ne dvoji kakav će biti konačni ishod suđenja bivšem vođi bosanskih Srba. Za dužnosnike Republike Srpske i predstavnike udruga koje okupljaju pripadnike ratnog sastava vojske bosanskih Srba odluka Haaškog suda da se Karadžića oslobodi dijela optužbi za genocid istodobno je protumačena kao neka vrsta revizije svih ranijih presuda protiv pripadnika vojnog i političkog vodstva RS. Ministar rada i boračke zaštite u vlasti RS Petar Đokić izjavio je lokalnim medijima kako je mu je drago zbog odluke Haaškog suda te kako je to "dobar znak za procese protiv Srba". Predsjednik boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz izjavio je kako je ovime ICTY "konačno počeo sagledavati zbivanja u BiH kako treba".
BEOGRAD - Predsjednik srbijanske Demokratske stranke (DS) Boris Tadić u četvrtak je, komentirajući to što je danas predsjednik Srbije Tomislav Nikolić mandat za sastavljanje nove vlade povjerio predsjedniku Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivici Dačiću, kazao kako je koalicijom sa Srpskom naprednom strankom (SNS) Dačićeva stranka prestala biti strateški partner DS-a. Dačićev SPS i Tadićev DS bili su glavni partneri u dosadašnjoj vladajućoj koaliciji, u kojoj su, među ostalima, bili i Ujedinjeni regioni Srbije (URS) Mlađana Dinkića, koji će, kako se očekuje, biti u novoj vladi sa SPS-om i SNS-om. "SPS je, koalicijom sa SNS, danas prestao biti strateški partner Demokratske stranke, tu mislim i na koaliciju s URS-om, koja je jedna stranka koja je promijenila i svoju ideologiju, svoja načela", rekao je predsjednik DS-a Boris Tadić o raspletu pregovora o formiranju vlade koji traju gotovo dva mjeseca. Tadić je kazao kako Dačić u pregovorima s DS-om svakako ne bi dobio mjesto premijera te da DS ne bi na to pristao jer ne vjeruje da bi Dačićeva stranka u ovom trenutku dovoljno dobro upravljala državnim sustavom i vladom. S druge strane to ne znači da Dačić nema legitimno pravo zahtijevati da bude srbijanski premijer, rekao je Tadić.
LJUBLJANA - Slovenski premijer Janez Janša izjavio je u četvrtak da Slovenija nema novca za odštete "izbrisanim" neslovencima koje je nakon osamostaljenja proglasila strancima bez prava prebivališta. "Slovenija nema novca za odštete tim ljudima. Država nema sredstva niti za nužne potrebe, pa tako ne znamo kako sastaviti proračunsku politiku u sljedeće dvije godine", rekao je Janša novinarima u Bruxellesu. Zamoljen da komentira odluku Europskog suda za ljudska prava koji je u presudi "Kurić i ostali protiv Slovenije" odredio da neslovenci iz bivših jugoslavenskih republika koji 1991. nisu tražili ili nisu dobili slovensko državljanstvo, pa su izbrisani iz registra stanovništva, ostavši tako i bez svih socijalnih i radnih prava, imaju pravo na odštetu, te da slovenska vlada u roku godine dana to pitanje mora regulirati, Janša je rekao da takav pravorijek još ne može komentirati jer ga još proučavaju nadležne slovenske institucije. "Nadležne ustanove to proučavaju, ali novaca za odštete nemamo", rekao je Janša.
WASHINGTON - Vrhovni sud Sjedinjenih Država u četvrtak je donio dugoiščekivanu odluku te je potvrdio da je zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju za sve Amerikance u skladu s ustavom. Temelj zakona predsjednika Baracka Obame, koji je poznat kao "Obamacare", obvezatnog oblika zdravstvenog osiguranja za sve Amerikance, Vrhovni sud je načelno prihvatio, što je pobjeda demokratskog predsjednika četiri mjeseca do predsjedničkih izbora u studenome. Najviše pravosudno tijelo čije je očitovanje tražilo više od polovice američkih saveznih država, zatim savez malih poduzetnika te sama vlada, objavilo je da je zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju za 32 milijuna Amerikanaca koji ga nisu imali sukladan s američkim ustavom. Vrhovni sud odlučio je podržati najprijeporniju odredbu zakona, koji je izazvao strastvene rasprave u cijeloj zemlji, a to ja obveza sklapanja ugovora o zdravstvenom osiguranju za sve Amerikance do 2014., pod prijetnjom financijske kazne. Konzervativni predstavnik Vrhovnog suda John Roberts priklonio se odluci koju je donijelo četvero drugih sudaca i odobrio odredbu. Vrhovni sud koji čini devet sudaca time je podržao Obaminu administraciju koja je zatražila da sud ocijeni je li zakon sukladan ustavu. Protivnici zakona zahtijevali su da se obveza o zdravstvenom osiguranju proglasi neustavnom i da se cjelovit zakon odbaci. Drže da je zakon kršenje slobode pojedinaca i da znatno proširuje ovlasti savezne vlade nad državama.
WASHINGTON - Odluka Vrhovnog suda SAD-a kojom je podržan zakon o reformi zdravstvenog osiguranja je "pobjeda za sve" Amerikance, rekao je u četvrtak američki predsjednik Barack Obama. "Bez obzira na politička stajališta, današnja odluka je pobjeda za sve ljude u čitavoj zemlji koji će biti sigurniji zahvaljujući tom zakonu i odluci Vrhovnog suda da ga podrži", rekao je Obama u službenoj izjavi iz Bijele kuće. Vrhovni sud odlučio je podržati najprijeporniju odredbu zakona, koji je izazvao strastvene rasprave u cijeloj zemlji, a to je obveza sklapanja ugovora o zdravstvenom osiguranju za sve Amerikance do 2014., pod prijetnjom financijske kazne. Obaminim zakonom bit će osigurano više od 30 milijuna Amerikanaca koji dosad nisu imali nikakvo osiguranje. Obamin budući protivnik na predsjedničkim izborima u studenom Mitt Romney kazao je da će poništiti zakon o zdravstvenom osiguranju već prvi dan svog novog mandata.
LONDON - Britanska policija u četvrtak je izvijestila da je pozvala utemeljitelja WikiLeaksa Juliana Assangea, koji je utočište pronašao u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu, da se javi u policijsku postaju, a krajnji je cilj njegovo izručenje Švedskoj, zemlji u kojoj je optužen za seksualno napastovanje. "To je uobičajena praksa u procesu izručenja i prvi korak u samoj proceduri", objavila je u četvrtak policija u priopćenju uz objašnjenje da se Assange mora javiti u točno određenu policijsku postaju, a u pozivu je naznačen precizan datum i sat njegove prijave. Assange će se, kako prenosi britanska agencija Press Association, morati javiti u policijsku postaju Belgravia u središtu britanskoga glavnog grada u petak u 11.30. Scotland Yard je podsjetio kako Julian Assange kojemu je 19. lipnja omogućeno utočište u zgradi ekvadorskog veleposlanstva u Londonu, prije čega je zatražio politički azil od te zemlje, nije poštovao pravila o kućnome pritvoru. "Neodazivanje na poziv značit će novo kršenje pravila i podložno je uhićenju", stoji u policijskom priopćenju.
AMSTERDAM - Tridesetsedmoricu dječaka koji su početkom pedesetih godina prošlog stoljeća umrli u nizozemskoj psihijatrijskoj bolnici koju je vodila katolička crkva vjerojatno je ubio redovnik zadužen da se o njima brine, rekli su tužitelji u četvrtak. U izvješću objavljenom u četvrtak tužitelji su rekli da je dječacima koji su umrli od 1952. do 1954. godine u bolnici Svetog Josipa u gradu Heelu brat Andreas vjerojatno dao prekomjernu dozu morfija. To je posljednji u nizu skandala koji su pogodili u crkvu u Nizozemskoj gdje je prošle godine neovisno povjerenstvo utvrdilo da je 20.000 maloljetnika spolno zlostavljano u katoličkim sirotištima, školama i sjemeništima od 1945. do 1981. godine. Tužitelji su rekli da je brat Andreas umro te da više nema živućih osumnjičenika. Da je živ postojalo bi dovoljno dokaza za pokretanje kaznenog postupka. Istraga je pokrenuta nakon što je povjerenstvo uočilo neubičajeno visok broj umrlih u bolnici prije šezdesetak godina. Guus Vestraelen, liječnik u ustanovi, gotovo je sigurno "pokrivao" brata Andreasa krivo navodeći uzroke smrti, no i on je u međuvremenu umro. "Na temelju utvrđenih činjenica brat Andreas bi bio osumnjičen da je još uvijek živ", napisali su tužitelji.