HINA - Financijski servis
Europska unija u prošloj je godini utrošila gotovo 200 milijardi eura na istraživanje i razvoj (R&D), pri čemu je intenzitet tih aktivnosti u 25-članoj Uniji iznosio 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) naspram 1,92 posto u 2003., preliminarni su podaci europskog statističkog ureda Eurostat, objavljeni u utorak.
U usporedbi s ostalim značajnim svjetskim gospodarstvima, intenzitet R&D-a (iskazan kao udio tih izdvajanja u BDP-u) u 25 zemalja članica EU i dalje je osjetno niži. Potrošnja na istraživanje i razvoj u Sjedinjenim Državama iznosila je 2,59 posto BDP-a, u Japanu 3,15 posto dok je u Kini bila u visini 1,31 posto.
Izdvajanja za R&D u EU25 u razdoblju između 2001. i 2004. u prosjeku su godišnje realno uvećavana za 1,3 posto, dok su u SAD-u smanjena za 0,1 posto a u Japanu u razdoblju od 2001. do 2003. uvećana 1,8 posto.
U 2003. poslovni sektor financirao je 54 posto ukupnih izdvajanja za istraživanje i razvoj 25-člane EU, dok su njegovi udjeli u SAD-u i Japanu iznosili 63 odnosno 75 posto.
EU ciljevi u istraživanju i razvoju, prema lisabonskoj strategiji, jesu do 2010. dostići razinu intenziteta R&D-a od najmanje tri posto za EU u cjelini, kao i da dvije trećine izdvajanja za R&D financira poslovni sektor.
Eurostat u svojem izvješću donosi i podatke o intenzitetu R&D-a u Hrvatskoj, pri čemu je udio tih izdvajanja u BDP-u u 2003. dosegao 1,14 posto dok podaci za godine 2001. i 2004. nisu navedeni. Izdvajanja za R&D u 2003. dosegnula su 292 milijuna eura, što predstavlja realno povećanje od 6,7 posto u odnosu na godinu ranije. Udio poslovnog sektora u financiranju te potrošnje u 2003. iznosio je 42,1 posto, što je ispod prosjeka od 54 posto u EU25.
Intenzitet tih izdvajanja pritom se uvelike razlikuje među zemljama članicama EU. U 2004. najveći je intenzitet, kao udio potrošnje u odnosu na BDP, zabilježen u Švedskoj (3,74 posto BDP-a) i Finskoj (3,51 posto), a slijede Danska (2,63 posto), Njemačka (2,49 posto), Austrija (2,26 posto) i Francuska (2,16 posto).
Nasuprot njima, najniži intenzitet zabilježen je na Malti (0,29 posto), Cipru (0,37 posto), u Latviji (0,42 posto) i Slovačkoj (0,53 posto).
Prosječna godišnja stopa rasta R&D potrošnje u razdoblju od 2001. do 2004. kretala se u rasponu od 16 posto u Estoniji, 15 posto na Cipru, 12 posto u Litvi i 10 posto u Španjolskoj (između 2001. i 2003.) . Nasuprot njima, negativne stope rasta od četiri posto zabilježene su u Portugalu (2001-2003.) i od dva posto u Belgiji, Slovačkoj i Švedskoj.
Najveći udio poslovnog sektora u financiranju izdvajanja za istraživanje i razvoj u 2003. zabilježen je u Luksemburgu (80 posto), Finskoj (70 posto), Njemačkoj (66 posto) i Švedskoj (65 posto). Poslovni sektor financira najveći dio, 54 posto, izdvajanja EU na istraživanja i razvoj, a slijedi državni sektor, s 35 posto, dok na financiranje iz inozemstva otpada devet posto. Nasuprot njima, tri zemlje članice zabilježile su sudjelovanje poslovnog sektora od 20 posto i manje: Litva (17 posto), Malta (19 posto u 2002.) i Cipar (20 posto).