Današnji hommage Lackoviću priredili su, uz Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Udruga hrvatsko-ukrajinske suradnje, uz podršku ukrajinskog veleposlanstva u Hrvatskoj.
Ravnatelj Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti Vladimir Crnković uz ostalo je istaknuo da kada se god raspravlja o Lackovićevoj umjetnosti, spominju se lirizam, romantični ustroj djela te umjetnikova iskonska melankoličnost.
U svom velikom likovnom opusu ogleda se Lackovićev osebujni panteizam, slikar je to koji je upozoravao na ljepotu i značaj običnog, svakodnevnog, malog i neznatnog, rekao je Crnković.
Napomenuo je kako je Lacković nadasve bio vezan uz svoju rodnu Batinjsku, slikajući njezine zime, ljeta, proljeća, raspela, procesije i sve ono što je obilježilo njegovo djetinjstvo u kojemu je uvijek nalazio inspiraciju.
Pjesnik i teolog Ivan Golub, dugogodišnji Lackovićev prijatelj, istaknuo je kako je Lacković bio naš najveći crtač, a njegov atelijer bila je škola, odnosno susretište učenih ljudi, njegovih prijatelja od kojih je veliki slikar učio.
Povjesničar umjetnosti Tonko Maroević rekao je da Lackovićevo djelo nastaje u jednoj hlebinskoj brazdi koja je dala dosta plodova. Umjetnik je to koji je znao pronaći originalnost, vlastiti doživljaj ljepote, sklada i harmonije.
O dugogodišnjem prijateljstvu s Lackovićem govorio je Jevgenij Paščenko, predsjednik Udruge hrvatsko-ukrajinske suradnje.
Istaknuo je kako je Lacković jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara čija su djela predstavljena i u Ukrajini. Veliki slikar nastojao se odužiti Ukrajini, jer je ta zemlja bila, kako je dodao, među prvima koja je priznala samostalnost i neovisnost Hrvatske.
O djelu Ivana Lackovića govorili su i ukrajinski veleposlanik u Zagrebu Vladimir Kyryk, pomoćnica ministra kulture Branka Šulc i akademik Josip Bratulić.