U Hrvatskoj se više no što je to poželjno i zdravo udebljalo oko dva milijuna muškaraca i žena. U Zagrebu je prosjek nešto viši - oko 60 posto stanovnika glavnog grada ima previše kilograma, stoji u napisu Borke Cofuk "Prekomjerno teška polovica građana Hrvatske".
Ipak, dok širom svijeta oko 75 posto žena muku muči s viškom kilograma, dotle tek oko 35 posto Zagrepčanki ima nešto viška kilograma, a njih 17 posto je pretilo.
Po procjenama Udruge za prevenciju prekomjerne težine, već je oko 12 posto đaka zagrebačkih osnovnih škola preteško, a oko četiri posto pretilo. Iako mnogi za takvo stanje okrivljuju gazirane napitke i nekvalitetnu hranu, čini se da debljini kumuje i sjedilački način života učeničke populacije.
Hrvatski stručnjaci upozoravaju na zdravstvene rizike povezane s pretjeranom tjelesnom težinom, te pozivaju na mijenjanje dosadašnjeg stila života, osobito u većim gradovima i osobito mladih. Zdravije jesti, manje sjediti i više se baviti sportom - glasi većina liječničkih preporuka.
Prekomjerna težina, a osobito pretilost, u svijetu i u Hrvatskoj sve više postaju glavnim uzročnicima krvožilnih i srčanih bolesti, koje su statistički najsmrtonosnije među bolestima današnjice.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na globalnu promjenu prehrambenih navika i u relativno siromašnim zemljama, te na promjenu stila života - nova prehrana zasniva se na sve većem unosu masti, soli i šećera, uz smanjenje fizičkih aktivnosti zbog sjedilačkog i urbanog načina rada i života.
Procjenjuje se da je trenutno više od milijarde ljudi pretilo, a taj će se broj do 2015. godine popeti na 1,5 milijardi.