Najveći broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, njih 50.950, zabilježen je u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo. U odnosu na kolovoz njihov je broj smanjen za 1,3 posto.
Obrti i slobodne djelatnosti u prerađivačkoj industriji u rujnu su zapošljavali 43.796 osoba, ili 0,15 posto manje nego u kolovozu, a hoteli i restorani bilježe 42.577 zaposlenih, ili 8,2 posto manje.
Rast broja zaposlenih u rujnu se bilježi u četiri djelatnosti - rudarstvu i vađenju, za 1,3 posto (309 zaposlenih), obrazovanju, za 1,2 posto, građevinarstvu, za 1,1 posto te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, za 0,2 posto.
Uspoređuje li se broj zaposlenih po županijama, vidljivo je da je broj zaposlenih u padu u osam županija, a kreće se od 0,3 posto u Karlovačkoj županiji do 7,7 posto u Ličko-senjskoj županiji.
Broj zaposlenih u u obrtu i slobodnim profesijama porastao je u 11 županija, a kreće se od 1,1 posto u Sisačko-moslavačkoj do 0,1 u Koprivničko-križevačkoj županiji i gradu Zagrebu.
Na razini kolovoza zadržali su se zaposleni u Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji.
(Hina) xtp yds