"Na sastanak Radne skupine pozvane su sve strane", rekao je izvor. To znači da će na sastanku biti ministri vanjskih poslova zemalja članica Radne skupine - Velike Britanije, Luksemburga, Austrije i Finske, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i povjerenik za proširenje Olli Rehn. Također su pozvani i glavna haška tužiteljica Carla del Ponte i izaslanstvo hrvatske Vlade, koje će predvoditi premijer Ivo Sanader.
Budući da nije postignut dogovor oko pregovoračkog okvira za Tursku, zbog protivljenja Austrije, britansko je predsjedništvo odlučilo sazvati izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova u nedjelju navečer u Luxembourgu, kako bi se na ministarskoj razini pokušala ukloniti zadnja zapreka za otvaranje pregovora s Turskom, što je planirano za ponedjeljak 3. listopada.
Stoga je sastanak Radne skupine, prvotno planiran za nedjelju navečer, pomaknut za ponedjeljak ujutro.
Prije sastanka Radne skupine, glavna haška tužiteljica Carla del Ponte posjetit će u petak, 30. rujna Zagreb, a zatim će pred članicama te skupine iznijeti najnoviju ocjenu o provedbi Akcijskog plana hrvatske Vlade za rješavanje slučaja odbjeglog generala Ante Gotovine.
Ako se Radna skupina na temelju izvješća Carle del Ponte i premijera Sanadera usuglasi da Zagreb u potpunosti surađuje, onda je otvoren put za početak pristupnih pregovora, koji su u ožujku odgođeni zbog ocjene o nedovoljnoj suradnji s Haškim sudom, postavljenoj kao uvjet. To je u četvrtak potvrdila Krisztina Nagy, glasnogovornica povjerenika za proširenje Ollia Rehna.
"Mi smo spremni početi pregovore odmah nakon što dobijemo pozitivnu ocjenu o suradnji s Haškim sudom", rekla je Nagy na konferenciji za novinare, odgovorajući na pitanje može li Švedska, zbog zakonske procedure u toj zemlji, opet odgoditi početak pregovora.
Prije svake odluke u Vijeću ministara, švedski predstavnik se sastaje s nadležnim parlamentarnim odborom, kojem ukratko predstavi kakve se odluke mogu očekivati i onda traži odobrenje može li za njih glasovati.
Odgovor Krisztine Nagy u skladu je sa službenim zaključcima Vijeća EU-a u kojima stoji da će "pregovori početi čim Vijeće ustvrdi da postoji puna suradnja s Haškim sudom", stoga je nejasno iz kojih se motiva posljednjih dana izvlače švedske odredbe o donošenju odluka u EU.
Iako nitko ne želi službeno potvrditi povezanost početka pregovora s Hrvatskom i Turskom, očito je da ta veza postoji. Austrija je ostala jedina zapreka za pregovarački okvir za Tursku zbog inzistiranja da se u tekst, kao jedan od ciljeva pregovora, ubaci i privilegirano partnerstvo kao alternativa punopravnom članstvu. Uz to, Austrija na svim sastancima inzistira da nije primjereno otvarati pregovore s Turskom, a Hrvatsku ostavljati u čekaonici.