"Ovakvim ovlastima Vlade polako se ulazi u kancelarski sustav", kazao je Kovačević u raspravi o zakonskom prijedlogu kojim se Vlada ovlašćuje da, u vrijeme dok Sabor ne zasjeda, uredbama uređuje pitanja iz djelokruga Sabora.
"Vlada to pravo dobrano koristi i nastoji progurati sve ono što ne može kroz plenarnu sjednicu", ocijenio je HSP-ovac.
Upozorio je da je aktualni saziv Sabora donio ukupno 218 zakona, od toga čak 181 ili 83 posto po hitnom postupku, što smatra lošom praksom jer, kaže, dovodi do loših, neprovedivih zakona i pravne nesigurnosti građana. "Takva praksa je dolijevanje ulje na vatru nefunkcioniranju pravne države", dodao je.
Zvonimira Mršića (SDP), pak, brine način na koji Vlada donosi bitne odluke, pa i uredbe sa zakonskom snagom.
"Ministri su zavaljeni ispod palmi, ljuljuškajući se na luftićima, a telefonom donose odluke vrijedne milijarde kuna, poput one o Liburniji", rekao je Mršić, zamjerajući Vladi da, sazivajući telefonske sjednice, pokazuje neodgovornost za stanje u državi.
"Mi (u Saboru) ne možemo glasovati ključićima, a Vlada glasuje telefonom. Bilo bi pošteno od Vlade da kada već koristi ovlasti Sabora barem održi sjednici i raspravlja", rekao je Mršić.
Josip Vresk (HSS) ne protivi se ovlastima Vlade da tijekom duljih stanki u saborskim zasjedanjima (ljetne i zimske) donosi uredbe, ali te se ovlasti, ističe, trebaju koristiti restriktivno i iznimno, a Vlada bi trebala podnositi izvješća o svim donesenih podzakonskih aktima.
Vladin zakonski prijedlog branio je HDZ, a Emil Tomljanović navodi da su spomenute ovlasti Vlade propisane Ustavom.
Zastupnici su raspravili i prijedlog ratifikacije Ugovora o zajmu za projekt socijalnog i gospodarskog oporavka između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj.
Tim projektom, vrijednim oko 60 milijuna eura (Banka bi izdvojila 35, a Hrvatska 25 milijuna), osnažio bi se gospodarski razvoj područja od posebne državne skrbi u 13 hrvatskih županija.