Europska komisija predložila je 2018. reviziju sustava kontrole ribarstva kako bi se modernizirala i pojednostavnila pravila za praćenje ribolovnih aktivnosti i osigurala usklađenost sa zajedničkom ribarstvenom politikom.
Eurozastupnici su tako nakon pet godina pregovora institucija EU-a o uredbi na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržali nove propise koji bi trebali pridonijeti boljem upravljanju morskim resursima.
Po novim pravilima sva plovila EU-a, bez iznimke, morat će se registrirati i prijaviti svoje ulove na digitaliziran način.
Zapovjednici plovila kraćih od 12 metara moći će ispuniti i podnijeti pojednostavnjenu deklaraciju na kraju ribolovnog dana nakon što sigurno uplove u luku i prije iskrcaja.
Plovila za rekreaciju po prvi će put morati prijaviti ulov putem elektroničkih sustava koje su odredila nacionalna tijela.
Gospodarski subjekti morat će čuvati informacije iz cijelog lanca opskrbe, „od mora do stola“, uključujući od prve prodaje do maloprodaje proizvoda iz ribarstva i akvakulture, navodi Europski parlament u svom priopćenju.
Hrvatski eurozastupnik Predrag Fred Matić (SDP/S&D), potpredsjednik odbora EP-a za ribarstvo, istaknuo je za Hinu kako "ova uredba nije običan regulatorni dokument, nego temelj održivog gospodarenja resursima koji će oblikovati budućnost ribarskog sektora u sljedećim desetljećima".
"Treba reći da će ovo biti moderna i učinkovita kontrola ribarstva kojom ćemo zaštititi morski okoliš od nekakvih destruktivnih praksi uključujući prekomjerni ribolov, a samim tim, neregulirani i neprijavljeni, ilegalni ribolov", drži Matić.
„Uredba se odlično naslanja na Uredbu o obnovi prirode koja će se nadam se, biti izglasana u doglednoj budućnosti“, dodaje Matić te očekuje da će „donijeti ravnotežu u kojoj će ribarski sektor i ribari opstati, ali i bioraznolikost i riba za našu budučnost“.
Uredba stupa na snagu 1. siječnja iduće godine no, kako napominje SDP-ov europarlamentarac, u primjeni novih pravila "bit će dosta fleksibilnosti“.
Određena mala plovila mogu biti izuzeta od te obveze do 2030., a sve ribarske flote imat će do četiri godine za prilagodbu tim novim zahtjevima.
Granica tolerancije, razlika između procjene ulovljene ribe i njezine težine u iskrcajnoj luci, bit će 10 posto po vrsti, uz neke iznimke za male količine ulova i za određene vrste.
Kritike desnice
Nova uredba o kontroli ribarstva dobila je podršku najvećih političkih grupacija centra i Zelenih te je na plenarnoj sjednici u utorak prihvaćena sa 438 glasova za, 146 protiv i 40 suzdržanih.
Zastupnici desnice, ali i krajnje ljevice, u svojim su istupima ustvrdili kako su nova pravila dodatna birokratizacija a ne pojednostavljenje, a posebno su kritizirali odredbu o postavljanju CCTV nadzornih kamera na plovilima.
Pravila predviđaju da će plovila EU-a duljine 18 i više metara, prije svega ona za koja se može pretpostaviti da postoji rizik da ne poštuju nove propise, morati najkasnije četiri godine nakon stupanja na snagu zakonodavstva imati ugrađene sustave daljinskog elektroničkog praćenja, uključujući video nadzor.
Zastupnici desnog kluba Identitet i demokracija ponajviše su kritizirali tu mjeru tvrdeći kako se time narušava i privatnost ribara.
Matić, međutim, te primjedbe odbacuje i napominje kako će takvu obvezu imati samo plovila koja su ranije kršila propise te da će kamere pratiti samo unos ribe na plovilo.
„Uobičajeno je da oni plaše ribare i ribarski sektor. Kamere će biti samo na plovilima većim od osamnaest metara i neće biti Big brother kamere koje će sve što se događa na brodu, nego ono najbitnije: ulazak ribe u plovila i kako je pohranjuju. Dakle, da se vidi što je ulovljeno, a što je na kraju prijavljeno u luci nakon iskcaja i što ostaje na plovilu. Treba istaknuti da će ti podaci biti dostupni samo onim institucijama za nadzor ribolova, a neće se prikupljati nikakvi osobni podaci“, tumači.
SDP-ov eurozastupnik te primjedbe smješta u kontekst skorih europskih izbora te smatra da desnica manipulacijama želi iskoristiti utjecajan ribarski sektor.
Ističe kako kritizirane odredbe u Hrvatskoj mogu dotaknuti tek vrlo mali postotak ribarske flote.
Istina je da je teško voditi potpunu evidenciju, posebice malim ribarima, priznaje Matić no dodaje da se „sve to radi za dobrobit ribarstva, cijelog ribarskog sektora a samim tim i ribara, ali i održanja bioraznolikosti“.
„Svaka novost koja se uvodi u startu izaziva odbojnosti i nekakvu rezervu, medutim, kada to zaživi, shvatit će ljudi da tu nema nikakve zle namjere“, zaključuje.
Izvjestiteljica za uredbu Clara Aguilera (S&D, Španjolska) ustvrdila je predstavljajući uredbu zastupnicima kako je ona uranotežena te da je „novi sustav je jednostavniji i učinkovitiji“.
Povjerenik Europske komisije Johannes Hahn u obraćanju zastupnicima ocijenio je da je „sporazum o reviziji sustava kontrole ribarstva u EU-u povijesno postignuće nakon pet godina intenzivnih pregovora“.
„Ribari će prvi imati koristi od ravnopravnijeg i pravednijeg sustava kontrole, s usklađenim sustavom sankcija i kategorija prekršaja. Ovo usklađivanje također će omogućiti ribarima ravnopravniji pristup financiranju u okviru Europskog fonda za pomorsko ribarstvo i akvakulturu“, istaknuo je Hahn.